Brana Tri sutjeske

Brana Tri sutjeske
Brana Tri sutjeske u septembru 2009.
Brana Tri sutjeske nalazi se u Kina
Brana Tri sutjeske
Lokacija brane na karti
Država Kina
LokacijaSandouping (Yiling, Hubei)
Koordinate30°49′23″N 111°00′12″E / 30.82306°N 111.00333°E / 30.82306; 111.00333
SvrhaElektrična energija, kontrola plavljenja, plovnost
StatusU funkciji
Izgradnja počela14. 12. 1994.
Datum otvaranja2003.
Cijena izgradnje26 mlrd $
VlasnikChina Yangtze Power (podružnica China Three Gorges Corporationa)
Brana i prelivi
Vrsta braneGravitacijska
PregrađujeYangtze
Visina vrha181 m
Dužina2335 m
Debljina vrha40 m
Debljina baze115 m
Kapacitet preliva116.000 m3/s
Akumulacija
StvaraRezervoar Tri sutjeske
Ukupni kapacitet39,3 km3
Površina sliva1.000.000 km2
Površina1084 km2
Maks. dužina600 km
Nadmorska visina175 m
Hidroelektrana
Pad vodeProsječna: 80,6 m
Maksimalna: 113 m
Turbine32× 700 MW
2× 50 MW
Tip: Francis
Instalirana snaga22.500 MW
Godišnja proizvodnja87 TWh

Brana Tri kanjona pregrađuje rijeku Yangtze kod Sandoupinga i Yichanga u kineskoj pokrajini Hubei. Izgradnja je počela 1993. Predstavlja najveću branu na svijetu, više od pet puta veću od Hooverove brane. Rezervoar se počeo puniti 1. juna 2003, te je smješten u živopisnom području Tri sutjeske, između gradova Yichanga (Hubei) i Fulinga (općina Chongqing). Izgradnja najvažnijih struktura završena je 20. maja 2006, devet mjeseci prije roka.[1] Brana radi punim kapacitetom od 4. jula 2012. Ukupni kapacitet za generiranje energije iznosi 22.500 MW.[2]

Brana Tri sutjeske je gravitacijska brana hidroelektrane na rijeci Jangce pored grada Sandoupinga, u okrugu Yiling, Yichang, pokrajina Hubei, centralna Kina, nizvodno od Tri sutjeske. Najveća svjetska elektrana po instalisanom kapacitetu (22.500 MW ),[3][4] brana Tri sutjeske generiše u prosjeku 95±20 TWh električne energije godišnje, u zavisnosti od godišnje količine padavina u riječnom slivu.[5] Nakon velikih monsunskih padavina 2020, godišnja proizvodnja brane dostigla je skoro 112 TWh, obarajući prethodni svjetski rekord od ~103 TWh postavljen od strane brane Itaipu 2016.[6][7]

Tijelo brane je završeno 2006; elektrana je završena i potpuno operativna od jula 2012.[8][9] kada je počela proizvodnja iz posljednje od glavnih vodenih turbina u podzemnoj elektrani. Svaka od glavnih vodenih turbina ima kapacitet od 700 MW.[10][11] Kombinovanjem kapaciteta 32 glavne turbine brane sa dva manja generatora (50 MW svaki) koji napajaju strujom samu elektranu, ukupni kapacitet proizvodnje električne energije brane Tri klisure je 22.500 MW.[10][12][13] Posljednja velika komponenta projekta, brodski lift, završena je u decembru 2015.[14]

Osim za proizvodnju električne energije, brana je dizajnirana da poveća brodski kapacitet rijeke Jangce. Pružajući prostor za spremanje poplavnih voda, brana smanjuje potencijal za poplave nizvodno koje su historijski mučile niziju Jangce. Godine 1931. poplave na rijeci uzrokovale su smrt do 4 miliona ljudi. Kao rezultat toga, Kina smatra projekat monumentalnim društvenim i ekonomskim uspjehom,[15] s dizajnom najsavremenijih velikih turbina [16] i korakom ka ograničavanju emisije stakleničkih plinova.[17] Međutim, brana je dovela do nekih ekoloških promjena, uključujući povećani rizik od klizišta,[18][19] što je dovelo do toga da brana bude kontroverzna kako u zemlji tako i u inostranstvu.[20][21][22][23]

U svojoj pesmi "Plivanje" (1956), ugraviranoj na spomeniku poplavama 1954. u Vuhanu, Mao Cedong zamišlja "Veliki kameni zid, da uhvati oblake i kiše Wushana dok padaju" dok "Veliko jezero će se uzdići na klisuru!".[24]

Veliku branu preko rijeke Jangce prvobitno je zamislio Sun Yat-sen u Međunarodnom razvoju Kine, 1919.[20][25] On navodi da je brana sposobna da proizvede 30 miliona konjskih snaga (22 GW) bila moguća nizvodno od Tri klisure.[25] 1932, nacionalistička vlada, predvođena Čang Kajšekom, započela je preliminarne radove na planovima u Tri klisure. 1939, tokom Drugog kinesko-japanskog rata, japanske vojne snage okupirale su Yichang i istražile područje. Projekt, Otani plan, završen je za branu u iščekivanju pobjede Japana nad Kinom.

Godine 1944., glavni projektant Biroa za melioraciju Sjedinjenih Država, John L. Savage, pregledao je područje i izradio prijedlog brane za 'Projekt rijeke Jangce'.[26] Oko 54 kineskih inženjera otišla su u SAD na obuku. Prvobitni planovi su predviđali da brana koristi jedinstvenu metodu za pomicanje brodova: brodovi bi ulazili u brodske prevodnice koje se nalaze na donjem i gornjem kraju brane, a zatim bi dizalice premještale brodove od jedne do druge. Grupe plovila bi bile podignute zajedno radi efikasnosti. Nije poznato da li je ovo rješenje uzeto u obzir zbog performansi uštede vode ili su inženjeri smatrali da je razlika u visini između rijeke iznad i ispod brane prevelika za alternativne metode.[27] Neka istraživanja, ekonomske studije i projektantski radovi su obavljeni, ali je vlada, usred kineskog građanskog rata, zaustavila rad 1947.

Nakon komunističke revolucije 1949, Mao Zedong je podržao projekat, ali je prvo započeo projekat brane Gezhouba u blizini, a ekonomski problemi, uključujući Veliki skok naprijed i Kulturnu revoluciju, usporili su napredak. Nakon poplava rijeke Jangce 1954, 1956, Mao Zedong je napisao "Plivanje", pjesmu o svojoj fascinaciji branom na rijeci Jangce. 1958, nakon kampanje Stotinu cvjetova, neki inženjeri koji su govorili protiv projekta bili su zatvoreni.[28]

Tokom 1980-ih, ponovo se pojavila ideja o brani. Nacionalni narodni kongres odobrio je branu 1992: od 2.633 delegata, 1.767 je glasalo za, 177 je glasalo protiv, 664 je bilo uzdržano, a 25 članova nije glasalo, što je zakonu dalo neobično nisku stopu odobrenja od 67,75%.[29][30] Izgradnja je počela 14. decembra 1994.[31] Očekivalo se da će brana biti u potpunosti operativna 2009, ali dodatni projekti, kao što je podzemna elektrana sa šest dodatnih generatora, odgodili su puni rad do maja 2012.[13][28][32] Brodski lift je završen 2015.[14][33] Brana je podigla nivo vode u akumulaciji na 172,5 m iznad nivoa mora do kraja 2008. i do projektovanog maksimalnog nivoa od 175 m do oktobra 2010.[34][35]

Sastav i dimenzije

[uredi | uredi izvor]

Izrađena od betona i čelika, brana je 2335 m duga i vrh brane je 185 m iznad nivoa mora. Projekat je koristio 27 miliona m3 betona (uglavnom za zid brane), utrošeno je 463.000 tona čelika (dovoljno za izgradnju 63 Ajfelova tornja) i premješteno oko 102 miliona m3 zemlje.[36] Betonski zid brane je 181 m visoko iznad osnove stijene.

Kada je nivo vode na maksimumu od 175 m iznad nivoa mora, 110 m više od nivoa rijeke nizvodno, akumulacija brane je u prosjeku oko 660 km po dužini i 1,12 km po širini. Sadrži 39,3 km3 vode i ima ukupnu površinu od 1045 km2. Po završetku, akumulacija je poplavila ukupnu površinu od 632 km2 zemlje, u poređenju sa 1350 km2 rezervoara stvorenog branom Itaipu .[37]

Divljina

[uredi | uredi izvor]

Zabrinutost o potencijalnom uticaju brane na divlje životinje prethodila je odobrenju Nacionalnog narodnog kongresa [38] Ova regija je od davnina poznata po svom bogatom biodiverzitetu. Dom je za 6.388 vrsta biljaka koje pripadaju u 238 porodica i 1.508 rodova. Od ovih biljnih vrsta, 57 je ugroženo.[39] Ove rijetke vrste se također koriste kao sastojci u tradicionalnoj kineskoj medicini.[40] Već je postotak pošumljenog područja u regiji koja okružuje branu Tri sutjeske pao sa dvadeset posto u 1950. na manje od deset posto u 2002. godini,[40] negativno utječući na sve biljne vrste na ovom lokalitetu. Region također pruža staništa stotinama slatkovodnih i kopnenih životinjskih vrsta.[39] Slatkovodne ribe posebno su pogođene branama zbog promjena temperature vode i režima protoka. Mnoge druge ribe su također povrijeđene u lopaticama turbina hidroelektrana. Ovo je posebno štetno za ekosistem regije jer je sliv rijeke Yangtze dom za 361 različitu vrstu ribe i čini 27 posto svih ugroženih slatkovodnih vrsta ribe u Kini.[41] Druge vodene vrste su bile ugrožene branom, posebno baiji, kineski riječni delfin,[42] koji je sada izumro. U stvari, naučnici kineske vlade čak tvrde da je brana Tri klanca direktno uzrokovala izumiranje baijija.[43] Kinesko veslo je također djelimično izumrla zbog brane koja blokira njenu migraciju.

Od 3.000 do 4.000 preostalih kritično ugroženih ždralova, veliki broj trenutno zimuje u močvarama koje će uništiti brana Tri sutjeske.[44] Brana je doprinijela funkcionalnom izumiranju riječnih delfina Baiji. Iako je čak i na početku izgradnje bila blizu ovog nivoa, brana je dodatno smanjila svoje stanište i povećala kretanje brodova, što je jedan od faktora koji su doveli do njenog konačnog propadanja. Osim toga, brana će zajamčeno "negativno utjecati" na populacije jesetre Jangce.[45] Godine 2022. Kineski veslač proglašen je izumrlim, a posljednji put je potvrđeno viđenje 2003.[46]

Terestrički uticaj

[uredi | uredi izvor]

Naučnici NASA-e su 2005. izračunali da bi pomicanje vodene mase pohranjene u branama povećalo ukupnu dužinu Zemljinog dana za 0,06 mikrosekundi i učinilo Zemlju malo okruglom u sredini i ravnom na polovima.[47] Studija objavljena 2022. u časopisu Open Geosciences sugerira da promjena nivoa vode u rezervoaru utiče na gravitaciono polje u zapadnom Sečuanu, što zauzvrat utiče na seizmičnost u tom području.[48]

Panorama brane Tri sutjeske

Poplave, poljoprivreda, industrija

[uredi | uredi izvor]
Nivo vode i dotok tokom poplava u Kini 2020

Važna funkcija brane je kontrola poplava, što je veliki problem za sezonsku rijeku Jangce. Milioni ljudi žive nizvodno od brane, a mnogi veliki, važni gradovi poput Wuhana, Nanjinga i Šangaja nalaze se u blizini rijeke. Velike površine agrarnog zemljišta i najvažnije industrijsko područje Kine nalaze se pored rijeke.

Plovidba branom

[uredi | uredi izvor]
Brodske brave za riječni saobraćaj zaobilazeći branu Tri klisure, maj 2004

Ugradnja brodskih prevodnica ima za cilj povećanje riječnog brodarstva sa deset miliona na 100 miliona tona godišnje; kao rezultat toga troškovi transporta će biti smanjeni između 30 i 37 procenata. Dostava će postati sigurnija, budući da su klisure opasne za plovidbu.[49]

Brodsko dizalo, neka vrsta lifta, može podići plovila do 3.000 tona, u djeliću vremena kako bi prošla kroz stepenišne brave.

Pored kanalskih prevodnica, postoji i brodski lift, svojevrsni lift za plovila. Brodski lift može podići brodove do 3.000 tona.[14][50] Vertikalni prijeđeni put je 113 m,[51] a veličina bazena brodskog lifta je 120 m x 18 m x 3,5 m. Brodskom liftu je potrebno 30 do 40 minuta za tranzit, za razliku od tri do četiri sata za prolazak kroz prevodnice.[52] Jedan faktor koji komplikuje je to što nivo vode može dramatično varirati. Brodski lift mora raditi čak i ako nivo vode varira za 12 m na donjoj strani i 30 m na gornjoj strani.

Preseljenje stanovnika

[uredi | uredi izvor]

Iako je ogromna veličina akumulacije zahtijevala premještanje velikih razmjera uzvodno, smatralo se da je to opravdano zaštitom od poplava za zajednice nizvodno od brane.[53] Do juna 2008. Kina je preselila 1,24 miliona stanovnika (do Gaoyanga u provinciji Hubei) jer je procijenjeno da će 13 gradova, 140 varoši i 1350 sela biti ili potpuno ili djelimično poplavljeno rezervoarom,[54][55][56] što iznosi otprilike 1,5% Hubei je 60.3 miliona i općine Chongqing 31,44 miliona stanovnika.[57] Otprilike 140.000 stanovnika preseljeno je u druge provincije.[58]

Ostali uticaji

[uredi | uredi izvor]

Kultura i historija

[uredi | uredi izvor]

Akumulacija duga 600 kilometara poplavljena oko 1.300 arheoloških nalazišta i promijenila izgled Tri klisure kako je nivo vode porastao preko 91 m.[59] Kulturno-historijske relikvije se premještaju na viši teren nakon otkrivanja, ali je poplava neizbježno prekrila neotkrivene relikvije. Neke lokacije nisu mogle da se premjeste zbog njihove lokacije, veličine ili dizajna, kao što je lokacija sa visećim kovčezima visoko u klancu Shen Nong jer je dio litica.[60] Drevni gradovi Guizhou, Kuizhou i Wushan također su potpuno potopljeni.

Brana Tri sutjeske, s posebnim prolazima za brodove (maj 2004.) Položaj brane
Brana Tri sutjeske, s posebnim prolazima za brodove (maj 2004.) Položaj brane


Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Three Gorges dam wall completed". BBC News. 20. 5. 2006. Pristupljeno 14. 2. 2016.
  2. ^ Fabian Acker (2. 3. 2009). "Taming the Yangtze". E&T. Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 14. 2. 2016.
  3. ^ Cleveland, Cutler J.; Morris, Christopher G. (2013). Handbook of Energy: Chronologies, Top Ten Lists, and Word Clouds. Elsevier Science. str. 44. ISBN 978-0-12-417019-3.
  4. ^ Ehrlich, Robert (2013). Renewable Energy: A First Course. CRC Press. str. 219. ISBN 978-1-4665-9944-4 – preko Google Books.
  5. ^ 三峡工程2018年发电量、过闸货运量刷新历史纪录 [The Three Gorges Project's 2018 power generation and cargo volume through the gate set new historical records]. news.china.com.cn (jezik: kineski). 10. 1. 2019. Arhivirano s originala, 10. 1. 2019.
  6. ^ Kirong, Nephele (2. 1. 2021). "China's Three Gorges Dam sets world hydropower production record – China Daily". spglobal.com. Arhivirano s originala, 24. 6. 2021.
  7. ^ "Itaipu Ends 2016 with a Historic Production of 103.09 Million MWh". Itaipu Bunacional. 3. 1. 2017. Arhivirano s originala, 17. 3. 2017. Pristupljeno 16. 3. 2017.
  8. ^ 三峡工程最后一台机组结束72小时试运行 [The last unit of the Three Gorges Project has completed its 72-hour test run]. ctg.com.cn (jezik: kineski). China Three Gorges Corporation. 24. 5. 2012. Arhivirano s originala, 12. 5. 2013. Pristupljeno 23. 6. 2012.
  9. ^ 三峡地下电站机电设备全面移交投产 [The mechanical and electrical equipment of the Three Gorges Underground Power Station is fully handed over and put into operation]. ctg.com.cn (jezik: kineski). China Three Gorges Corporation. 5. 7. 2012. Arhivirano s originala, 5. 4. 2013. Pristupljeno 8. 7. 2012.
  10. ^ a b Acker, Fabian (2. 3. 2009). "Taming the Yangtze". IET magazine. Arhivirano s originala, 16. 7. 2018.
  11. ^ 三峡工程左右岸电站26台机组全部投入商业运行 [All 26 units of power stations on left and right banks of the Three Gorges Project have been put into commercial operation]. ctgpc.com.cn (jezik: kineski). China Three Gorges Corporation. 30. 10. 2008. Arhivirano s originala, 9. 2. 2009. Pristupljeno 6. 12. 2008.
  12. ^ "Three Gorges reservoir raises water to target level". news.xinhuanet.com. Xinhua News Agency. 7. 10. 2008. Arhivirano s originala, 10. 1. 2010. Pristupljeno 23. 11. 2010.
  13. ^ a b "Final Turbine at China's Three Gorges Dam Begins Testing". InventorSpot.com. 27. 4. 2011. Arhivirano s originala, 4. 5. 2011. Pristupljeno 15. 5. 2011.
  14. ^ a b c 世界最大“升船电梯”三峡大坝试验成功 [The world's largest "ship lift" Three Gorges Dam successfully tested]. news.cnhubei.com (jezik: kineski). Chutian Jinbao. 14. 1. 2016. Arhivirano s originala, 22. 2. 2016. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  15. ^ 中国长江三峡工程开发总公司 [The Three Gorges Hydropower Station has brought huge economic benefits and the cumulative power generation has exceeded 300 billion kWh]. ctgpc.com.cn (jezik: kineski). China Three Gorges Corporation. 8. 4. 2009. Arhivirano s originala, 2. 10. 2011. Pristupljeno 1. 8. 2009.
  16. ^ 中国长江三峡工程开发总公司 [Our country's large-scale hydropower unit manufacturing has reached the world's advanced level]. ctgpc.com.cn (jezik: kineski). China Three Gorges Corporation. 10. 3. 2009. Arhivirano s originala, 2. 10. 2011. Pristupljeno 1. 8. 2009.
  17. ^ 一座自主创新历史丰碑 三峡工程的改革开放之路 [The road to reform and the opening up of the Three Gorges Project, a historical monument of independent innovation] (jezik: kineski). 3. 2. 2009. Arhivirano s originala, 28. 2. 2009. Pristupljeno 1. 8. 2009.
  18. ^ 重庆云阳长江右岸现360万方滑坡险情-地方-人民网 [There are 3.6 million square meters of landslides on the right bank of the Yangtze River in Yunyang, Chongqing]. People's Daily Online (jezik: kineski). 10. 4. 2009. Arhivirano s originala, 13. 4. 2009. Pristupljeno 1. 8. 2009.
  19. ^ 探访三峡库区云阳故陵滑坡险情 [Visiting the Yunyang Guling Landslide Danger in the Three Gorges Reservoir Area] (jezik: kineski). 9. 4. 2009. Arhivirano s originala, 11. 4. 2009. Pristupljeno 1. 8. 2009.
  20. ^ a b Yang, Lin (12. 10. 2007). "China's Three Gorges Dam Under Fire". Time. Arhivirano s originala, 31. 3. 2009. Pristupljeno 28. 3. 2009. The giant Three Gorges Dam across China's Yangtze River has been mired in controversy ever since it was first proposed
  21. ^ Laris, Michael (17. 8. 1998). "Untamed Waterways Kill Thousands Yearly". The Washington Post. Arhivirano s originala, 6. 3. 2012. Pristupljeno 28. 3. 2009. Officials now use the deadly history of the Yangtze, China's longest river, to justify the country's riskiest and most controversial infrastructure project – the enormous Three Gorges Dam.
  22. ^ Grant, Stan (18. 6. 2005). "Global Challenges: Ecological and Technological Advances Around the World". CNN. Arhivirano s originala, 24. 9. 2009. Pristupljeno 28. 3. 2009. China's engineering marvel is unleashing a torrent of criticism. [...] When it comes to global challenges, few are greater or more controversial than the construction of the massive Three Gorges Dam in Central China.
  23. ^ Gerin, Roseanne (11. 12. 2008). "Rolling on A River". Beijing Review. Arhivirano s originala, 22. 9. 2009. Pristupljeno 28. 3. 2009. ...the 180-billion yuan ($26.3 billion) Three Gorges Dam project has been highly contentious.
  24. ^ ""Swimming" by Mao Zedong". Marxists.org. Arhivirano s originala, 12. 9. 2009. Pristupljeno 1. 8. 2009.
  25. ^ a b 中国国民党、亲民党、111新党访问团相继参观三峡工程_新闻中心_新浪网 [The Chinese Kuomintang, the People First Party, and the New Party delegation visited the Three Gorges Project] (jezik: kineski). Sina Corp. Arhivirano s originala, 11. 6. 2011. Pristupljeno 1. 8. 2009.
  26. ^ Wolman, Abel; Lyles, W. H. (1978). John Lucian Savage Biography (PDF). National Academy of Science. Arhivirano s originala (PDF), 7. 6. 2011.
  27. ^ "China's Dream Dam". Popular Science. 148 (6). Bonnier Corporation. juni 1946. str. 98. ISSN 0161-7370.
  28. ^ a b Steven Mufson (9. 11. 1997). "The Yangtze Dam: Feat or Folly?". The Washington Post. Arhivirano s originala, 6. 1. 2010. Pristupljeno 23. 11. 2010.
  29. ^ 1992年4月3日全国人大批准兴建三峡工程 (jezik: kineski). News.rednet.cn. Arhivirano s originala, 27. 9. 2011. Pristupljeno 16. 8. 2009.
  30. ^ "人民网 – 404页面". Arhivirano s originala, 1. 1. 2017. Pristupljeno 28. 5. 2020.
  31. ^ Allin, Samuel Robert Fishleigh (30. 11. 2004). An Examination of China's Three Gorges Dam Project Based on the Framework Presented in the Report of The World Commission on Dams (MS paper). Virginia Polytechnic Institute and State University. hdl:10919/37152. Pristupljeno 14. 3. 2023.
  32. ^ "Three Gorges Dam now at full capacity". China Daily. 3. 7. 2012. Pristupljeno 7. 12. 2020.
  33. ^ 三峡升船机开工建设_荆楚网 [Three Gorges ship lift operation construction] (jezik: kineski). CnHubei. 10. 11. 2007. Arhivirano s originala, 7. 12. 2008. Pristupljeno 9. 8. 2008.
  34. ^ "Water level at Three Gorges Project raised to full capacity". Arhivirano s originala, 29. 10. 2010.
  35. ^ 三峡完成172.5米蓄水 中游航道正常维护(图)-搜狐新闻 [The Three Gorges completed the normal maintenance of the 172.5-meter water storage channel] (jezik: kineski). News.sohu.com. Arhivirano s originala, 11. 6. 2011. Pristupljeno 16. 8. 2009.
  36. ^ "Three Gorges Dam Project  – Quick Facts". ibiblio.org. Arhivirano s originala, 25. 11. 2010. Pristupljeno 23. 11. 2010.
  37. ^ 三峡水库：世界淹没面积最大的水库 (Three Gorges reservoir: World submergence area biggest reservoir) (jezik: kineski). Xinhua Net. 21. 11. 2003. Arhivirano s originala, 12. 10. 2007. Pristupljeno 10. 4. 2008.
  38. ^ Li, Long (1989). Environmental planning of large-scale water projects: The Three Gorges Dam case, China (MA thesis). Wilfrid Laurier University.
  39. ^ a b Wu, J.; Huang, J.; Han, X.; Xie, Z.; Gao, X. (2003). "Three-Gorges Dam – Experiment in Habitat Fragmentation?". Science. 300 (5623): 1239–1240. doi:10.1126/science.1083312. PMID 12764179.
  40. ^ a b Chetham, Deirdre (2002). Before the Deluge: The Vanishing World of the Yangtze's Three Gorges. Palgrave Macmillan. ISBN 978-1-4039-6428-1.
  41. ^ Xie, P. (2003). "Three-Gorges Dam: Risk to Ancient Fish". Science. 302 (5648): 1149b–1151. doi:10.1126/science.302.5648.1149b. ISSN 0036-8075. PMID 14615514. Arhivirano s originala, 8. 10. 2019. Pristupljeno 8. 10. 2019.
  42. ^ Qing, Dai; Thibodeau, John G.; Williams, Michael R; et al. (2016). The River Dragon Has Come!: Three Gorges Dam and the Fate of China's Yangtze River and Its People. Routledge. str. 160. ISBN 978-1-315-50276-2.
  43. ^ Toy, Mary-Anne (27. 9. 2007). "Three Gorges Dam 'could be huge disaster'". The Age (jezik: engleski). Pristupljeno 8. 10. 2019.
  44. ^ "Three Gorges Dam Case Study". American University, The School of International Service. Arhivirano s originala, 6. 12. 2000. Pristupljeno 20. 1. 2008.
  45. ^ Theuerkauf, Ethan (2. 10. 2007). "Three Gorges Dam: A Blessing or an Environmental Disaster?". The Flat Hat. Arhivirano s originala, 22. 2. 2008. Pristupljeno 21. 6. 2015.
  46. ^ "Chinese Paddlefish". www.iucnredlist.org (jezik: engleski). IUCN Red List. Arhivirano s originala, 16. 5. 2023. Pristupljeno 16. 5. 2023.
  47. ^ "NASA Details Earthquake Effects on the Earth". NASA/JPL. Arhivirano s originala, 10. 8. 2017. Pristupljeno 10. 11. 2017.
  48. ^ Wang, Yaxiang; Cao, Ziyi; Pang, Zhaojun; Liu, Yan; Tian, Jiawei; Li, Juan; Yin, Lirong; Zheng, Wenfeng; Liu, Shan (1. 1. 2022). "Influence of Three Gorges Dam on earthquakes based on GRACE gravity field". Open Geosciences (jezik: engleski). 14 (1): 453–461. Bibcode:2022OGeo...14..350W. doi:10.1515/geo-2022-0350. ISSN 2391-5447.
  49. ^ 长江电力(600900)2008年上半年发电量完成情况公告 – 证券之星 [The Three Gorges sluice year transported goods volume may amount to 100,000,000 tons] (jezik: kineski). Xinhua News Agency. 23. 1. 2007. Arhivirano s originala, 7. 12. 2008. Pristupljeno 9. 8. 2008.
  50. ^ MacKie, Nick (4. 5. 2005). "China's west seeks to impress investors". BBC. Arhivirano s originala, 24. 11. 2008. Pristupljeno 23. 11. 2010.
  51. ^ "Its Buildings with Biggest Indices". China Three Gorges Project. 2002. Arhivirano s originala, 23. 10. 2013. Pristupljeno 23. 11. 2010.
  52. ^ MacKie, Nick (4. 5. 2005). "China's west seeks to impress investors". BBC. Arhivirano s originala, 24. 11. 2008. Pristupljeno 23. 11. 2010.
  53. ^ "2012 Hydropower Roadmap" (PDF). iea.org. str. 37. Arhivirano (PDF) s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  54. ^ 三峡四期移民工程通过阶段性验收 (jezik: kineski). China Three Gorges Project Corporation. 22. 8. 2008. Arhivirano s originala, 7. 12. 2008. Pristupljeno 6. 12. 2008.
  55. ^ 三峡库区城镇完成拆迁 [Towns in Three Gorges Reservoir Area, Demolition Completed]. The Wall Street Journal (jezik: kineski). 24. 7. 2008. Arhivirano s originala, 6. 12. 2008. Pristupljeno 1. 8. 2009.
  56. ^ "Three Gorges Dam". International Rivers. Arhivirano s originala, 5. 5. 2015. Pristupljeno 5. 5. 2015.
  57. ^ "China dam to displace millions more". MWC News. 13. 10. 2007. Arhivirano s originala, 14. 10. 2007. Pristupljeno 23. 11. 2010.
  58. ^ Liang Chao (15. 7. 2004). "More bid farewell to Three Gorges". China Daily. Arhivirano s originala, 4. 12. 2007. Pristupljeno 20. 1. 2008.
  59. ^ Regine Debatty (9. 12. 2007). "Flotsam, Jetsam and the Three Gorges Dam". World Changing. Arhivirano s originala, 6. 7. 2008. Pristupljeno 20. 1. 2008.
  60. ^ C.Michael Hogan. "Shen Nong Gorge Hanging Coffins". The Megalithic Portal. Arhivirano s originala, 10. 6. 2011. Pristupljeno 20. 1. 2008.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Brana Tri sutjeske
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Brana_Tri_sutjeske&oldid=3651832"