Bodljokošci

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Bodljokošci (echinodermata)^[1] žive isključivo u morskoj vodi većinom na dnu, gdje se kreću puzanjem ili su zariveni u podlogu, a ima i sesilnih vrsta. To su jedine životinje sa celomom koje su radijalno simetrične na odraslom stepenu. Larva im je, međutim, bilateralno simetrična. Skelet im je mezodermalnog porijekla, dok je kod ostalih beskičmenjaka ektodermalnog porijekla. Skelet se nalazi ispod epidermisa u vidu čvrstih ploča koje kod nekih bodljokožaca mogu da srastu u čvrst oklop (morski ježev)), dok su kod drugih međusobno spojene mišićima. Na skeletnim pločama se formiraju kvržice i bodlje, a kod nekih bodljokožaca morske zvijezde i ježevi se bodlje mogu završavati klještoliko i time dobiti ulogu u čišćenju oklopa, ishrani ili se čak na njima mogu nalaziti otrovne žlijezde.

Nisu segmentisani i nemaju glaveni region, već se na njihovom tijelu razlikuju dvije površine: oralna i apikalna. U centru oralne površine nalazi se usni otvor, dok je na apikalnoj strani analni otvor. Celom je kod odraslih bodljokožaca diferenciran u nekoliko odvojenih dijelova, od kojih je jedan karakterističan samo za bodljokošce i naziva se ambulakralni sistem. To je vodeno – vaskularni sistem, odnosno sistem kanala, cjevčica i meškova koji su ispunjeni tečnošću. Ta tečnost je pod pritiskom i kada pritisak opadne, morska voda ulazi u ambulakralni sistem. Od kanala ovog sistema, kroz naročite pore na površini tijela izlaze cjevasti izraštaji ili ambulakralne nožice, pomoću kojih se bodljokošci kreću.

Krvni lakunarni sistem se sastoji od sistema prstena i kanala. Krvna tečnost ima funkciju transporta hranljivih materija, ali ne i kiseonika kao što je to kod većine ostalih životinja. Respiraciju obavljaju kožnim škrgama mada ima i drugih prilagođenosti, kao npr. vodena pluća [izraštaji na zadnjem crijevu koji se pune i prazne vodom] ili preko cijele površine tijela. Ekskrecija se obavlja cijelom površinom tijela, a naročito preko zidova škrga i crijeva, jer nemaju posebne ekskretorne organe. Crijevni sistem se veoma razlikuje kod pojedinih grupa bodljokožaca – crijevo može biti kesasto, izuvijano, a kod nekih bez zadnjeg crijeva i analnog otvora. Nervni sistem je difuzno-vrpčast. Sastoji se od tri nervna prstena sa kojih polaze nervne vrpce i nervnih ćelija koje su razbacane ispod epidermisa. Čula su slabo razvijena.

Bodljokošci su odvojenih polova, a polni dimorfizam nije izražen.

Tip bodljokožaca obuhvata pet klasa:

• morske zvijezde Asteroidea, kod kojih sa središnjeg dijela polazi pet radijalno simetričnih krakova, hrane se tako što izbacuju želudac na žrtvu; imaju veliku sposobnost regeneracije; u našem moru živi crvena zvijezda Asterias rubens;
• morski ježevi Echinoidea, koji imaju loptasto tijelo pokriveno pokretno zglobljenim bodljama, kod nas prisutan rod Echinus;
• zmijuljice Ophiuroidea, koje se od morskih zvijezda razlikuju po tome što im je centralni dio znatno manji u odnosu na krakove i što se krakovi oštro odvajaju od njega;
• morski krastavci Holothurioidea, koji su sa redukovanim skeletom u vidu razbacanih krečnjačkih zrna u telesnom zidu; oko usta imaju vijenac razgranatih pipaka;
• morski ljiljani (morski krinovi) Crinoidea, čije je tijelo izgrađeno od drške i čašice sa kracima, dok je usni otvor u centru.
• morski krinovi/cvjetovi

Commons ima datoteke na temu: Bodljokošci

1. ^ "echinoderm | Origin and meaning of echinoderm by Online Etymology Dictionary". www.etymonline.com (jezik: engleski). Pristupljeno 23. 7. 2021.