Ergonomija
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ergonomija je nauka koja se bavi dizajnom proizvoda tako da oni najbolje budu prilagođeni ljudskom tijelu.
Ergonomija se uglavnom shvata kako je to definisano u prethodnoj definiciji. Ipak, ona, u suštini, ali i sadržajno, jeste multi i interdisciplinarna nauka koja se bavi sistemom čovjek-mašina, kako bi se mašina prilagodila čovjekovim bio-psiho-socijalnim ograničenjima i zahtjevima, kako bi upotreba mašine bila efikasnija, bezbjednija i pouzdanija. Pod pojmom mašina podrazumijeva se svaki materijalni predmet sa kojim čovjek dolazi u dodir prilikom obavljanja nekog posla, tako da je mašina i tastaura računara, obična olovka, ali i lokomotiva, automobil, avion itd. Na početku nastanka ove nauke, neposredno poslije Drugog svjetskog rata, akcenat je bio na prilagođavanju mašine (shvaćene na prethodni način) ljudskom tijelu i njegovim ograničenjima. Ipak, danas se ne može zanemariti da čovjekova psihička i socijalna ograničenja, potrebe, zahtjevi mogu biti također limit u korištenju nekog sredstva, i da i njih treba učitavati prilikom projektovanja tehničkog sredstva ili tehničkog sistema.
Nastanak ergonomije se vezuje za brzi razvoj tehnike i tehničkih sredstava koja su bila sve savršenija i efikasnija, ali se onda javio čovjek kao onaj koji svojim ograničenjima postaje limitirajući faktor njegovog razvoja. Naprimjer, tehnički uzevši neko najsavršenije sredstvo nije "ergonomsko" ako ga čovjek sa svojim bio-psiho-socijalnim karakteristikama ne može efikasno koristiti, i to je danas limitirajući faktor tehničkog i tehnološkog razvoja.
Ergonomijom se danas bave biolozi, antropolozi, psiholozi, sociolozi, ali sva znanja koja nosi svaka od nabrojanih i drugih struka ne znači ništa ako se ne integrišu u skup jedinstvenih i usklađenih zahtjeva koji se moraju postaviti pred projektanta ili dizajnera tehničkog sredstva, da bi ono zadovoljilo sve potrebe i zahtjeve čovjeka.
Jednostavan primjer primjene ergonomije je stolica za sekretaricu:
- Visina sjedišta može da se podešava - da noge ne bi visile već da dodiruju (tj da se oslanjaju) na pod.
- Da ima rukohvate da prilikom kucanja na tastaturi nadlaktice budu oslonjene, da se ruke i ramena manje zamaraju.
- Naslon stolice treba da pridržava dio kičme u lumbalnom dijelu.
- Stolica treba da ima mogućnost okretanja u krug da bi se mogao opsluživati sto koji je jednim dijelom računarski, a drugim dijelom za pisanje.
- Stolica treba da ima točkove da se malim odgurivanjem nogama može prići nekom bližem ormaru bez ustajanja i sl.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- NIOSH Topic Page on Ergonomics and Musculoskeletal Disorders
- Office Ergonomics Information iz European Agency for Safety and Health at Work
- Human Factors Standards & Handbooks iz University of Maryland Department of Mechanical Engineering
