Janja
Janja | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
 | |
  Janja | |
| Koordinate: 44°39′56″N 19°14′49″E / 44.6655°N 19.2469°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Grad | Bijeljina |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 11.710 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 76316 |
| Pozivni broj | (+387) 55 |
| Matični broj | 201189[1] |
| Matični broj grada | 20036 |
Janja je naseljeno mjesto u gradu Bijeljini, Bosna i Hercegovina. Janja je također i sjedište istoimene mjesne zajednice.[2] Geografski se nalazi donjem Podrinju. Nalazi se jedanaest kilometara južno od Bijeljine. Prostire se na obje strane rijeke Janje, koja se na dva kilometra od naselja ulijeva u rijeku Drinu. Kroz Janju prolazi magistralna cesta M14.1, Bijeljina-Zvornik, odnosno ulica Bijeljinska.
Janja je najveće naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini koje nije sjedište općine.[3]
Historija
[uredi | uredi izvor]Janja se spominje kao trgovačko mjesto u Bosni sa 3.945 stanovnika s početka 18. vijeka. Janja je u prošlosti dugo vremena bila kasaba. Nakon toga dugo je bila nahija, pa ajanluk, a od 1867. do 1878. godine bila je mudirat (ispostava), što je značilo veći rang od općine. Od 1878. pa sve do 1961. godine, Janja je bila općinski centar površine od oko 189 km2. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, srpske vlasti su sprovele djelimično etničko čišćenje Bošnjaka s područja Janje kao i ostalih dijelova Bijeljine. Džamije su porušene, a civilno bošnjačko stanovništvo je dijelom protjerano, a dijelom je ostalo u Janji. Nakon rata Bošnjaci su se vratili u značajnom broju, ali povratak još uvijek nije završen.
Geografija
[uredi | uredi izvor]U novije vrijeme Janja je podijeljena na četiri kvarta. Prvi kvart obuhvata Brzavu, Ciganluk, Šehić i Durgutović mahalu. Drugi kvart Gornju Mahalu. Trećem kvartu pripadaju Šarampov, Dugo Polje i Varoš, a četvrtom Smajić mahala i Polutine. Poljoprivredno zemljište je osnovni prirodni resurs Janje, a prostire se na oko 14.000 hektara. Najveći dio su kvalitetne oranice, pogodne za proizvodnju najintenzivnijih ratarskih kultura. Pored proizvodnje žitarica, posebno je razvijena proizvodnja svih vrsta povrća. Pored zemljišta, jedini prirodni resursi su još hidropotencijal rijeke Drine i šljunak u koritu ove rijeke.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Janja | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 11 710 (100,0%) | 10 458 (100,0%) | 9 226 (100,0%) | 7 945 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 8 532 (72,86%) | 9 871 (94,39%)1 | 8 451 (91,60%)1 | 7 495 (94,34%)1 | |||
| Srbi | 3 054 (26,08%) | 221 (2,113%) | 143 (1,550%) | 320 (4,028%) | |||
| Ostali | 23 (0,196%) | 167 (1,597%) | 77 (0,835%) | 48 (0,604%) | |||
| Romi | 19 (0,162%) | – | 19 (0,206%) | – | |||
| Nisu se izjasnili | 18 (0,154%) | – | – | – | |||
| Hrvati | 17 (0,145%) | 17 (0,163%) | 3 (0,033%) | 10 (0,126%) | |||
| Pravoslavci | 11 (0,094%) | – | – | – | |||
| Nepoznato | 10 (0,085%) | – | – | – | |||
| Bosanci | 8 (0,068%) | – | – | – | |||
| Albanci | 7 (0,060%) | – | 19 (0,206%) | 16 (0,201%) | |||
| Muslimani | 7 (0,060%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | 2 (0,017%) | 182 (1,740%) | 502 (5,441%) | 40 (0,503%) | |||
| Bosanci i Hercegovci | 2 (0,017%) | – | – | – | |||
| Crnogorci | – | – | 9 (0,098%) | 9 (0,113%) | |||
| Slovenci | – | – | 2 (0,022%) | 1 (0,013%) | |||
| Mađari | – | – | 1 (0,011%) | 2 (0,025%) | |||
| Makedonci | – | – | – | 4 (0,050%) | |||
Sport
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 15. 1. 2016.
- ^ "Mjesne zajednice općine Bijeljina". sobijeljina.org. Pristupljeno 15. 1. 2016.
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 1. 2016.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt grada Bijeljine
- Janja-bih.at Arhivirano 15. 1. 2016. na Wayback Machine