Karanfil

Karanfil
**Dianthus caryophillus**
Karanfil; Dianthus caryophillus
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Caryophyllales
Porodica	Caryophyllaceae
Rod	Dianthus
Vrsta	D. caryophyllus

Karanfil (od arapskog قَرَنْفِل ‎(qaranfil), lat. Dianthus caryophyllus) je tipska vrsta roda Dianthus i porodice Caryophyllaceae (karanfili). Vjeruje se da je nativan u Mediteranu, ali izvorni areal nije pouzdano poznat, zbog široke kultivacije i uzgoja tokom posljednjih 2.000 godina.^[1]^[2]^[3]^[4]

Opis

Karanfil je zeljasta višegodišnja biljka koja naraste do oko 80 cm. Listovi su zelenkastoplavi, sivo zeleni do plavo-zeleni, vitki i dugi do 15 cm. Cvjetovi rastu pojedinačno ili do po pet zajedno u cimi. Prečnik im je 3–5 cm, a i slatkastog su mirisa. Originalna prirodna boja cvijeta je svijetlo ružičasto-ljubičasta, ali postoje i sorte drugih boja, uključujući i crvenu, bijelu, žutu i zelenu. Neke sorte karanfila se koriste za proizvodnju mirisne kozmetike za muškarce.

Uzgoj i upotreba

Uzgoj karanfila

Karanfili zahtijevaju dobro isušena, neutralna do blago alkalna tla i puno sunca. Brojne sorte su izabrani za vrtnu sadnju. Tipski primjeri su 'Gina Porto', 'Helen', 'Laced Romeo', i 'Red Rocket'. Najveći proizvođač karanfila na svijetu je Kolumbija,

Simbolika

Tradicijska značenja

U najvećem dijelu, karanfili su izrazi ljubavi, fascinacije, i identifikacije, iako u tom pogledu postoje mnoge varijacije, ovisno o boji.

Uz crvene ruže, crveni karanfil se može koristiti kao simbol socijalizma i radničkog pokreta, a historijski se često koristi u demonstracijama na Međunarodni praznik rada (Prvi maj).
U Portugalu, jarko crveni karanfili su predstavljali početak puča 1974. vojske za okončanja fašističkog režima, koji je trajao od 1926.
Svjetlo crveni karanfili predstavljaju divljenje, a tamno crveni su znak duboke ljubavi i naklonosti.
Bijeli karanfili predstavljaju čistu ljubav i sreću, a prugasti (šarolike) simboliziraju žal da se ljubav ne može dijeliti.
Bijeli karanfili su u Holandiji su povezani s princom Bernhard. Nosio je jedan tokom Drugog svjetskog rata, kao gest prkosa holandskog stanovništva. Nakon rata, bijeli karanfili su postali znak prinčeva, veterana i sjećanja na otpor.
Purpurni karanfili ukazuju na kapricioznost. U Francuskoj, to je tradicionalni pogrebni cvijet, kao znak saučešća za smrt voljene osobe.
lightgreen karanfili imaju najviše simbolično i povijesno značenje. Prema kršćanskoj legendi, karanfili su se prvi put pojavio na Zemlji kada je Isus nosio križ. Na mjestu gdje su pale suze Djevice Marije zbog Isusovog stradanja, pojavili su se karanfili. Tako je ružičasti karanfil postao simbol majčinske besmrtnw ljubavi.
Karanfil je cvijet rođenja za one rođene u mjesecu januaru.

Formalni naziv za karanfila, Dianthus, dolazi od grčke riječi za "nebeski cvijet" ili cvijet Jove .

Praznici i događaji

Karanfili su često nose u posebnim prilikama, a posebno za Osmi mart (Majčin dan) i vjenčanja. Godine 1907., Anna Jarvis izabrala karanfil kao amblem Majčinog dana, jer je to bio omiljeni cvijet njene majke. Ova tradicija se sada poštuje u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi na drugu nedjelja u maju. Anna Jarvis je izabrala bijeli karanfil, jer je željela da predstavlja čistoću ljubavi majke. Ovo značenje je s vremenom evoluiralo, a sada se crveni karanfil može nositi ako je majka živa, a bijeli ako ona je umrla.
U Koreji, karanfili su izraz divljenjea, ljubavi i zahvalnosti. Crvene i ružičaste karanfile nose na Dan roditelja (Koreja ne odvaja Majčin dan ili Dan očeva, ali ima dan roditelja, 8. maja). Karanfili se također nose na Dan učitelja (15. maj)
Crveni karanfili se, kao simbol socijalizma i radničkog pokreta, nose 1. maja, u nekim zemljama, kao što su Austrija, Italija i zemlje nasljednicama bivše Jugoslavije. Crveni karanfil je simbol portugalske Karanfilske revolucije .
Zeleni karanfili je za Dan Sv. Patrika nosio i slavio irski pisac Oscar Wilde. Zeleni karanfil je od tsada postao simbol homoseksualnosti, početkom 20. stoljeća, posebno kroz knjigu The Green caranfil i ojesmu Noëla Cowarda "We All Nosite havegreen caranfil" u opereti, Bitter Sweet.
U Poljskoj, u vremenima Narodne Republike Poljske, karanfili su tradicionalno poklanjani ženama za široko proslavljani Dan žena, zajedno sa robom koju je bilo teško dobiti zbog ekonomskih poteškoća.
Na University of Oxford, karanfili se tradicijski poklanjaju za sve ispite; bijeli za prvi ispit, lightgreen za ispite između, i crveni za posljednji ispit. Jedna priča koja ovu tradiciju objašnjava, kaže da je na početku bijeli karanfil zadržan u crvenoj mastionici između ispita, tako da je nakon ispita bio je potpuno crven; smatra se da ova priča potiče iz kasnih 1990-ih godina.
Karanfile je naslikao Pierre-Joseph Redoute.
Karanfili su tradicijska obilježja prve godišnjice vjenčanja.
Karanfili su simboli teritorijalnog entiteta i više organizacija.
Karanfil je nacionalni cvijet Španije, Monaka i Slovenije, kao i pokrajinski cvijet autonomne zajednice na Balearima. U Saveznoj državi Ohajo, skarletni karanfil je uveo Levi L. Lamborn. Izbor je napravljen u čast Williama McKinleya, Ohio guvernera i američkog predsjednika, koji je ubijen 1901. godine, a redovno je nosio crveni karanfil na reveru.

Boje

Karanfili prirodno ne proizvode pigment delfinidin, pa plavi karanfil ne može nastati prirodnim selekcijom ili kreirana tradicionalnim oplemenjivanjem. Dijeli ovu karakteristika sa drugim široko prodavanim cvijećwm kao što su ruže, ljiljani, tulipani, hrizanteme i gerberi.^[5]

Oko 1996. Kompanija Florigene, počinje koristi genetičko inženjerstvo za izdvajanje i premještanje određenih gena iz vrsta rodova Petunia i Snapdragon za proizvodnju plavo-ljubičastog karanfila, koji je komercijaliziran kao Moondust. U 1998. Proizveden je i komercijaliziran ljubičasti karanfil zvani Moonshadow. Od 2004. Uvedena su i tri dodatne plavo-ljubičaste / ljubičaste sorte.

Etimologija

Karanfili su pomenuti u grčkoj književnosti prije 2000 godina. Naziv "Dianthus" je skovao grčki botaničar Theophrastus, a potiče od grčkih riječi za božanski ("Dios") i cvijet ("anthos"). Neki učenjaci smatraju da je ime "karanfil" dolazi iz "krunisanje" ili "korona" (cvijetni vijenci), kao što je bio jedan od cvijeća u grčkoj svečanoj kruni. Drugi misle da ime potiče od latinskog "Caro" (genitiv "carnis") (meso), koji se odnosi na originalnu boju cvijeta, ili incarnatio (inkarnacija), koja se odnosi na božansku inkarnaciji stvorenu od mesa. Prema jednoj legendi koja objašnjava to ime, Boginja Diana je došla pastiru i dopala mu se. Ali ju je dječak, iz nekog razloga, odbio. Diana je iščupala oči i bacila ih na zemlju koji su iznikli u cvijet Dianthus.

Iako se prvobitno primijenjivao za vrstu Dianthus caryophyllus, ime laranfil se često primjenjuje na mnoge druge vrste roda Dianthus, a posebno u vrtne hibride između D. caryophyllus i drugih vrste u rodu.

Također pogledajte

Dodatne slike

Gallery

Bijeli kultivar Dianthus barbatus
Tamni i crveni Dianthus barbatus
D. caryophyllus
Dianthus monspessulanus
Dianthus carthusianorum
D. monspessulanus
Crveni D. caryophyllus
Dianthus caryophylus
Sjemenke D. caryophyllus
Dianthus shinanensis

Reference

^ Judd, Walter S.; Campbell, Christopher S.; Kellogg, Elizabeth A.; Stevens, Peter F.; Donoghue, Michael J. (2007). Plant systematics: a phylogenetic approach. (1st ed. 1999, 2nd 2002) (3 izd.). Sinauer Associates. ISBN 0-87893-407-3. Pristupljeno 29. 1. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ http://www.afaa.com.au/resource_guides/Resource_Carnations.pdf Arhivirano 8. 5. 2012. na Wayback Machine.

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Dianthus caryophyllus na Wikimedia Commonsu.

Karanfili i industrija cvjećarstva

[<"Walter"-1] Judd, Walter S.; Campbell, Christopher S.; Kellogg, Elizabeth A.; Stevens, Peter F.; Donoghue, Michael J. (2007). Plant systematics: a phylogenetic approach. (1st ed. 1999, 2nd 2002) (3 izd.). Sinauer Associates. ISBN 0-87893-407-3. Pristupljeno 29. 1. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)

[<"Simpson"-2] Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)

[<“Campbell“-3] Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)

[Sofradzija-4] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[5] ttp://www.afaa.com.au/resource_guides/Resource_Carnations.pdf Arhivirano 8. 5. 2012. na Wayback Machine.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]