Kozograd
Kozograd (Chossao, Cosao) je tvrđava smještena u današnjoj fojničkoj općini. Ruševine se nalaze u šumovitom i nenaseljenom predjelu na obronku planine Matorac, na 1430 m/nm. U pisanim izvorima se spominje u 15. vijeku latinski formom Chossao ili Cosao. Njegova izgradnja veže se za jačanje privrednog razvoja fojničkog kraja u 14. vijeku. Bila je ljetnikovac i varoš kraljeva srednjovjekovne bosanske države
Tvrđava podignuta je na strmoj i teško pristupačnoj stijeni. Na južnoj strani je zaravan koja se zove Kraljičin grič. Na zapadnoj strani je u živoj stijeni isklesan sporedni ulaz. U sedlu brijega su dva duboka jarka, preko kojih je bio pokretni most. Tvrđava imala je dvije kule i obor. Branič-kula bila je okrugla s vanjskim prečnikom od oko 7,2 metra. Manja kula bila je kvadratna sa stranama od 5,5 m i debljinom zida oko 1,2 metra,sagrađenog od lomljenog, a ponegdje i od obrađenog kamena sa tipičnim iskorištavanjem konfiguracije terena.[1]
U pisanim izvorima Kozograd (Cosao) se prvi put spominje 17. januara 1434. u pozivu na sud dubrovačkim trgovcima u Bosni zbog nastale štete u pljački karavana u Konjicu. Pored ostalih poziv je upućen i Vukoslavu Kopiliću za kojeg se smatralo da se nalazi u Kozogradu.[2] Podgrađe Kozograda se spominje marta 1449. (sub castro vocato Chosau) [3] , ali je pravo pitanje gdje se ono nalazilo s obzirom na smještaj Kozograda. Prema predaji u gradu Kozogradu je boravila kraljica Katarina Kosača 1463. i odatle je izbjegla pred Osmanlijama u Konjic, a dalje pješice do Dubrovnika i Rima.[4]
Nacionalni spomenik
[uredi | uredi izvor]Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. novembra 2015. godine, donijela je odluku da se stari grad proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća).
Od Starog grada Kozograda preostali su samo arheološki ostaci, temelji i kameni dijelovi vidljivi iznad zemlje. Na ostatcima grada postavljeni su armiranobetonski temelji i ploča, na kojima su postavljeni relej, pomoćni objekat i kontejner.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 22
- ^ „ ... Nalcho Vlacotich dilecto citadino nostro in Sotto Boraz ... de auarea de perperos 3509 i quali diseno esserli sta furati a Cogniz alo viazo de Bosina in lo carauano ... similes litere scripte fuerunt infrascriptis ... Vochossauo Copilich in Cosao, Radossauo Zazno in Sotto Proxor, Nixe Celubinouich in Cogniza, Ratcho Pripchouich in Cognoeniça, Ratcho Bonauentura in Narente ...” (17. januar 1434. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Citationes de foris, Svezak: I, Folija: 58.
- ^ „Ruschus Tudrouich coram domino Rectore ser Marino Ju. de Georgio fecit lamentum supra Giurach Gliubetchouich famulum Matchi Pripchouich, dicens quod in partibus Bosne dictus Giurach fregit unam capsam dicti Ruschi, quam dimiserat in manibus Obrad Bogossalich et Radiuoi Dobroucich, ipsius famulorum qui eum aufugissent timore Turchorum cum dicta capsa sub castro vocato Chosau. Dictus Giurach venit de nocte et fregit dictam capsam de qua asportauit ducatos septem auri et grossos 26 monete Bosignane et botonos et cercellos argenti et anullos argenti, circha unius libre et unam taciam argenti unciarum sex” (17. mart 1449. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de foris, Svezak: XXII, Folija :42 verso.
- ^ M. Drmač, Župa Lepenica, 24
- ^ "Stari grad Kozograd". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 9-97. [1]
