Snuker

Snuker
Najviša upravna organizacija	WPBSA
Karakteristike
Oprema	Snukerski stol, štap, kugle
Država ili regija	Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Kina, Tajland itd. (danas) Kanada (u 1980-ima)
Olimpijski sport	Priznat od MOK-a; poslan zahtjev za uvrštavanje u program OI 2020.

Snuker (engleski: snooker) jest igra iz porodice bilijarskih igara. Igra se na stolu prekrivenom zelenom čohom (tačnije, posebnom vrstom čohe), koji ima šest rupa i koji je znatno veći od bilijarskog: dimenzije su mu 3,7 × 1,8 m (12 × 6 stopa). U igri se koriste štap i 22 kugle: bijela, zatim 15 crvenih (koje su manje i lakše od bilijarskih) te još šest tzv. obojenih, iste veličine kao i crvene. Svaka crvena kugla vrijedi jedan poen, a vrijednost obojenih iznosi (redom): žuta = dva poena, zelena = tri, smeđa = četiri, plava = pet, ružičasta = šest i crna = sedam.^[1] Igrač (ili tim) koji osvoji najviše poena u jednom segmentu partije (meča), a koji se naziva frejm (engleski: frame = "runda", "tura"), osvaja taj frejm. Partiju dobija igrač koji osvoji unaprijed određeni broj frejmova. Većina amaterskih dvoboja igra se na mali broj frejmova, dok profesionalci na najjačim turnirima igraju i do više desetaka frejmova. Finale svjetskog prvenstva sastoji se od maksimalno 35 frejmova (best of 35), što znači da je pobjednik igrač koji prvi osvoji 18 frejmova.^[2] Taj i slični mečevi igraju se tokom dva dana, u maksimalno četiri sesije (engleski: sessions).

Snuker, za koji se generalno smatra da su ga izumili britanski oficiri u Indiji, popularan je u mnogim zemljama engleskog govornog područja i zemljama Komonvelta,^[3] a najbolji profesionalni igrači ostvaruju višemilionske zarade (u funtama) tokom karijera.^[4] Također je popularan i u Kini i ta je popularnost u sve većem porastu.^[5]

Općenito je prihvaćeno da je snuker nastao u drugoj polovini 19. stoljeća. Bilijar je bio naročito popularan među britanskim oficirima u Indiji, pa su malo-pomalo razvijane nove varijante tradicionalne igre. U jednoj od njih, koja je izumljena u oficirskoj kantini u Jabalpuru 1874. ili 1875, već postojećim crvenim kuglama (i crnoj) dodane su tzv. obojene. Riječ snooker ima i vojno porijeklo: njome su se u vojnom slengu označavali kadeti prve godine ili neiskusno osoblje. U jednoj verziji tvrdi se da je pukovnik sir Neville Chamberlain iz devonširske regimente jednom prilikom igrao ovu novu igru i kad njegov protivnik nije uspio ubaciti jednu kuglu, nazvao ga je snookerom (tj. "gušterom", u našem vojnom žargonu; inače, riječ snooker znači "postaviti prepreku", što je čest potez u samoj igri). Tako je riječ ostala vezana za ovu igru, prerastavši kasnije i u njeno službeno ime.^[6]

Snuker se razvio i proširio u drugoj polovini 19. i prvim decenijama 20. stoljeća, pa je 1927. Joe Davis, inače profesionalni igrač bilijara i snukera, organizirao prvo svjetsko prvenstvo. Davis je igru iz onoga što je bilo hobi podigao na viši nivo i uveo u profesionalnu sferu.^[7] Osvojio je svako svjetsko prvenstvo do 1946, kada se povukao. Igra je doživjela i veći pad u 50-ima i 60-ima, kada je bila zanimljiva samo rijetkima izvan kruga onih koji su se njom bavili. Davis je 1959. pokušao uvesti novu varijantu, tzv. snuker plus (sa dvije dodatne obojene kugle), ali to nikad nije uspjelo. Prekretnica se desila deset godina kasnije, 1969, kada je David Attenborough, koji je tada bio na visokom položaju u BBC-ju, "naručio" snukerski turnir Pot Black kako bi demonstrirao potencijal televizije u boji (koja tada još nije bila dovoljno zaživjela) jer su zeleni stol i raznobojne kugle bile idealne da se pokažu prednosti prenošenja slike u boji.^[8][9] To se pokazalo prilično uspješnim, pa je jedno vrijeme turnir bio drugi najpopularniji TV-događaj na BBC Two.^[10] Interes za igru znatno je porastao, pa je svjetsko prvenstvo 1978. bilo prvo koje je u cijelosti televizijski prenošeno.^[3] Snuker je ubrzo postao tradicionalni sport u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i većini zemalja Komonvelta i doživio je dosta uspjeha u posljednjih 30 godina, a većina rangirajućih turnira prenošena je televizijski. Posljednji frejm legendarnog finala Svjetskog prvenstva 1985. između Stevea Davisa (nije u rodu sa Joeom) i Dennisa Taylora gledalo je 18,5 miliona ljudi.^[11] Posljednjih godina mnoge duhanske kompanije povukle se iz sponzorstva profesionalnih turnira, što je dovelo do smanjenja njihovog broja, iako su pronađeni neki novi sponzori (uglavnom kladioničarske kuće),^[12] a i sve veća popularnost snukera u Kini i na Dalekom istoku, s novim talentima, kao što je Liang Wenbo, i uz već afirmirane igrače (Ding Junhui, Marco Fu) nagovještava dobre dane za budućnost ove igre u tom dijelu svijeta.^[5][13]

Cilj igre jeste ostvariti više poena od protivnika ubacivanjem kugli zadanim redoslijedom. Igrači igraju naizmjenično sve dok neki od igrača ubaci crvenu kuglu i postigne jedan bod (dozvoljeno je ubacivanje više crvenih kugli odjednom). Nakon ubačene crvene kugle, isti igrač nastavlja s igrom pokušavajući ubaciti neku od obojenih. Ako je ubaci, dobija odgovarajući broj poena (vidi prvi pasus) i sudija je vraća na njeno početno mjesto na stolu. Ako je ono zauzeto drugom kuglom, onda se vraća na najvrednije dostupno mjesto (npr. igrač je ubacio crnu i njeno je mjesto zauzeto, a slobodna su mjesta za plavu i smeđu; u tom slučaju crna ide na početno mjesto plave kugle jer je plava vrednija od smeđe). Ako su sva mjesta zauzeta, onda se kugla vraća što je moguće bliže svome mjestu (pritom se ne smije dodirivati s drugom kuglom, iako je tik uz nju). Nakon ubačene obojene kugle, igrač ponovo gađa crvenu, pa obojenu i tako do kraja. Nakon posljednje ubačene crvene kugle ubacuju se obojene, i to redom, po njihovoj vrijednosti. Kada se posljednja kugla ubaci, frejm je gotov, a pobjednik je igrač s većim brojem bodova u tom frejmu.^[1] Bodovi se, osim ubacivanjem kugli, mogu ostvarivati tjerajući protivnika na prekršaje. Prekršaj može nastati zbog bezbrojnih razloga, od kojih su najčešći ubacivanje bijele kugle u rupu, ubacivanje ili dodirivanje pogrešne kugle, promašaj svih kugli na stolu ili, pak, tzv. push shot, tj. guranje kugle koje nastaje neprestanim kontaktom vrha štapa i bijele kugle (kontakt vrha štapa i bijele kugle mora biti što je moguće finiji i kraći). Bodovi zarađeni od prekršaja suparnika variraju od četiri do sedam, zavisno od toga na kojoj je kugli prekršaj nastao.^[1] Igraču je dozvoljeno predati frejm ako je na stolu dostupno manje bodova od vlastitog zaostatka za protivnikom; ako odluči predati pri rezultatu u kojem je protivnik dostižan bez prisiljavanja na prekršaj, sudija mu je obavezan dodijeliti upozorenje, a za ponavljanje istog djela kaznit će ga oduzimanjem frejma.

Igrači neće svaki put pokušati ubaciti kuglu; nekada će odigrati na sigurno (safety shot, safety play, safety = sigurnosni, tj. odbrambeni udarac) i nastojati zadati problem protivniku te se nadati grešci iz koje će nastati znatno povoljnija prilika za početak ubacivanja. Najbolji safety jest onaj u kojem igrač sakrije zadanu kuglu, tj. onu koju protivnik mora pogoditi (object ball) na način da ne postoji ravna putanja do te kugle, već protivnik mora tražiti zaobilazni put da bi je pogodio. Takva situacija naziva se snooker, a za igrača koji se zatekao u njoj kaže se da je snukerovan (snookered; vidi značenje riječi snooker u prethodnom poglavlju).

Od ostale terminologije vezane za snuker treba spomenuti dodirujuću kuglu, slobodnu kuglu i brejk. Dodirujuća kugla (touching ball) jest situacija kad bijela kugla dodiruje neku od crvenih. U tom slučaju igrač može, ali nije obavezan pogoditi zadanu (crvenu) kuglu nego bijelu jednostavno može poslati kamo želi, a ako pritom dodirne obojenu kuglu, ne sudi se prekršaj. Slobodnu kuglu (free ball) igrač dobija kad njegov protivnik napravi prekršaj, a on nakon toga nema direktnu putanju do zadane kugle ni s jedne strane. Kao slobodna kugla može se označiti bilo koja kugla na stolu i ona ima vrijednost kugle koju je trebalo gađati prije prekršaja (to je najčešće crvena, ali ne uvijek). Brejk (moglo bi se prevesti kao niz) označava broj poena koji je igrač skupio tokom jedne posjete stolu (u brejk se ne računaju prekršaji protivnika). Najteže je ostvariti maksimalni brejk od 147 poena, koji se postiže tako da se naizmjenično 15 puta ubacuju crvena, pa crna kugla, a na kraju sve obojene po već navedenom redoslijedu. Brejk od 147 poena popularno se naziva maximum ili one-four-seven.^[14] Postoji jedan slučaj kada se može ostvariti i veći brejk, a to je kad igrač napravi prekršaj dok još nijedna kugla nije ubačena, a njegov protivnik zbog tog prekršaja dobije slobodnu kuglu jer nema direktnu putanju ni do jedne od 15 crvenih kugli. Ako tada protivnik kao slobodnu kuglu nominira neku od obojenih i ubaci je (a nakon nje i "običnu" obojenu), a zatim naizmjenično ubaci 15 crvenih i crnih, pa obojene kugle na kraju, može postići brejk od 150 do 155, zavisno od toga koju je obojenu ubacio nakon slobodne kugle. Iako se to dešava još rjeđe i teže od maksimalnog brejka, postoje zabilježeni slučajevi (uspio je to, npr., Jamie Cope). Najviše maksimalnih brejkova na profesionalnim turnirima ima Ronnie O'Sullivan (15). Inače, trocifreni brejk naziva se century. Najviše takvih brejkova u karijeri ima također O'Sullivan (više od 1.000).

Partiju snukera vodi profesionalni snukerski sudija. Sudija čisti kugle ako igrač zatraži ili ako sam uvidi da je to potrebno, vraća ubačene obojene kugle na stol i naglas govori broj poena koji je igrač ostvario (ili ostvaruje) tokom brejka, dosuđuje prekršaje te određuje kad je slobodna ili dodirujuća kugla. Sudije obično nemaju težak posao jer profesionalni igrači obično igraju na vrhuncu fer-pleja, priznajući čak i prekršaje koje sudija nije vidio, čestitajući protivniku na dobrom udarcu (obično blagim tapšanjem prstima ili štapom po ivici stola) ili dižući ruku u znak izvinjenja zbog sretnog, ali neplaniranog ubačaja (engleski: fluke) ili snukera.

Uobičajena oprema potrebna za neometanu igru sastoji se od štapa, krede koja se koristi za vrh štapa, pomoćnih štapova (tzv. restova, koji se koriste zbog veličine stola, a ima ih nekoliko vrsta), trokuta za slaganje crvenih kugli te semafora koji označava stanje u frejmovima, trenutni broj poena u frejmu te iznos trenutnog brejka. Minimalan prostor potreban za odigravanje snukera jest onaj mjera 22 × 16 stopa (približno 7 × 5 m). Takva dimenzija prostora u kojem je smješten stol omogućuje igračima neometanu igru, a sudije imaju dovoljno prostora za kretanje.^[15] To znatno sužava broj lokacija na kojima se snuker može neometano igrati; dok stolova za klasični bilijar ima u gotovo svakom kafiću, stolovi za snuker nalaze se više u privatnim okruženjima ili dvoranama namijenjenim isključivo snukeru.

WPBSA (World Professional Billiards and Snooker Association), osnovana 1968. godine kao Professional Billiard Players' Association,^[16] najviše je tijelo u snukeru, a podružnica WPBSA-a, World Snooker, smještena u Bristolu, organizira i nadgleda apsolutno sva događanja u profesionalnom snukeru. Sva amaterska događanja nadgleda International Billiards and Snooker Federation (IBSF).

Profesionalni igrači mogu nastupati na turnirima koje organizira World Snooker. Novac zarađen na turnirima u posljednje dvije godine određuje plasman igrača na službenoj rang-listi, koju World Snooker obnavlja nakon svakog takmičenja pod svojim okriljem. Prvih 16 igrača s rang-liste obično se smatraju elitom.^[17]

Najvažnije takmičenje u profesionalnom snukeru jest Svjetsko prvenstvo,^[2] koje se održava svake godine od 1927, izuzevši prekide tokom Drugog svjetskoga rata te od 1958. do 1963. Takmičenje se od 1977. održava u Crucible Theatreu u Sheffieldu, a glavni je sponzor od 1976. pa sve do zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda 2005. bio Imperial Tobacco (Embassy).^[12] Novi sponzor postao je online kasino 888.com, a sponzorski ugovor bio je potpisan do 2010. Međutim, 888.com povukao se iz petogodišnjeg ugovora nakon samo tri godine, pa je trenutni sponzor prvenstva druga internetska kladionica BetFred.com.^[18] Dana 15. aprila 2009. objavljeno je da će isti kasino biti sponzor prvenstva u sljedeće četiri godine.^[19]

Titula svjetskog prvaka izvanredno je postignuće i najvrednija nagrada u profesionalnom snukeru i zbog prestiža i zbog zarade (pobjednik dobija čak 500.000 funti).^[20] Za televizijsko prenošenje takmičenja pobrinuli su se BBC, koji ga prenosi širom Velike Britanije,^[21] te Eurosport za ostatak Evrope i Daleki istok.^[22]

Turniri koji su po važnosti odmah do Svjetskog prvenstva nazivaju se rangirni, a označavaju turnire u kojima igrači nastoje ostvariti što više rejting-bodova (do SP-a 2014), odnosno zaraditi što više novca (od SP-a 2014), što im osigurava bolje mjesto na svjetskoj rang-listi. Treći po važnosti jesu turniri na koji igrači dolaze samo s pozivnicom organizatora (pozivni), a nju dobijaju najbolje plasirani igrači na svjetskoj rang-listi; najpriznatiji takav turnir jest Masters u Londonu.^[23]

Kao odgovor kritičarima koji se žale na predugu i dosadnu izmjenu defanzivnih udaraca (safety) prilikom mečeva pokrivenih televizijskim prijenosom, što uzrokuje probleme sponzorima^[24] predsjednik Matchroom Sportsa Barry Hearn pokrenuo je alternativne turnire na kojima se primjenjuje vremensko ograničenje udaraca. Najpoznatije takvo takmičenje bila je Premijer liga, u kojoj se takmičilo osam najboljih igrača, koji su dobijali pozivnice. Igrači su imali 25 sekundi za udarac, uz ograničen broj mogućnosti pozivanja time-outa kada se igrač suočava s jako teškim udarcem. No, ovakav sistem takmičenja nije popularan kao rangirni turniri. Premijer liga obustavljena je 2013, a zamijenio ju je turnir Šampion šampiona.

Postoje i druga takmičenja manje važnosti na kojima igrači ne zarađuju bodove za rang-listu niti postoji interes televizije za njihovo prenošenje. Takvi turniri mijenjaju se iz godine u godinu, zavisno od kalendara i sponzora.

WPBSA, na čelu sa Barryjem Hearnom, posljednjih je godina učinila napore u pogledu popularizacije snukera na globalnom nivou, u čemu je imala dosta uspjeha. Broj turnira u jednoj sezoni udvostručio se, a povećava se i broj zemalja u kojima se organiziraju turniri. Sve je to doprinijelo i porastu interesa sponzora, pa je i ukupni nagradni fond na turnirima u sezoni 2016/17. također najveći u historiji (približno deset miliona funti, sabrano sa svih turnira) s mogućnošću daljnjeg rasta u budućnosti.^[25]

Stol

Službeni snukerski stolovi dužine su 12 stopa. Igraća površina ima dimenzije 3556 × 1778 mm (+/-13 mm), pa mu je, kao i kod ostalih bilijarskih stolova, dužina dvostruko veća od širine. Visina stola kreće se od 851 do 876 mm, a težina može doseći 1.500 kg.

Prava linija (tzv. baulk-linija) koja zatvara tzv. slovo D povučena je na udaljenosti 737 mm od donje ivice (u snukeru je gornja ivica ona uz koju se nalazi crna kugla u početnom položaju). D ima radijus 292 mm. Tačka za crnu kuglu udaljena je 324 mm od gornje ivice, dok je tačka za ružičastu tačno na sredini razmaka između tačke za plavu kuglu i gornje ivice.

Površina i ivice stola prekrivene su zelenom čohom koja se čisti četkom od donje prema gornjoj ivici. Ispod čohe je ploča debljine 5 cm izrađena od škriljca, koja se obično sastoji iz pet dijelova. Ivice su obložene trakama od prirodnog kaučuka, koje omogućavaju kontrolirano odbijanje kugli od ivica. Snukerski stolovi nemaju električne grijače, kao što ih imaju neki bilijarski stolovi.

Oznake na stolu, od donje prema gornjoj ivici:

• baulk-linija, koja zatvara D – na njoj su smještene žuta, zelena i smeđa kugla, a iz D-a se izvodi početni udarac
• centralna tačka – početno mjesto plave kugle
• tačka piramide – početno mjesto ružičaste kugle
• crna tačka – početno mjesto crne kugle

Crvene kugle stavljaju se u trouglastu formaciju između crne i ružičaste kugle. Vrh trougla treba biti što je bliže moguće ružičastoj kugli, ali tako da je najbliža crvena kugla ne dodiruje.

Kugle

Današnje kugle izrađuju se od fenoplasta. Prečnik snukerske kugle iznosi 52,5 mm. Masa nije određena pravilima, ali je obično u rasponu od 130 do 150 grama. Dozvoljena razlika u masi između kugli iz istog seta iznosi tri grama.

Kreda

Na vrh štapa nanosi se kreda kako bi se ostvario što bolji kontakt štapa s bijelom kuglom i kako bi joj se mogla zadati određena rotacija. Ta rotacija ključna je za pozicijsku igru jer se pomoću nje bijela kugla upravlja ka željenoj poziciji.

Štap (glavni)

Napravljen je od drveta (najčešće od javora ili jasena) ili fiberglasa, a njegovim vrhom udara se bijela kugla. U snukeru se upotrebljavaju suženi štapovi, što znači da im se debljina smanjuje od dna prema vrhu. Dužina im se kreće od 140 do 150 cm, a minimalna iznosi 91 cm. Igrači u snukeru moraju igrati s tzv. otvorenim mostom, tj. štap mora ležati otvoreno između palca i kažiprsta i ne smije biti zatvoren kažiprstom, za razliku od bilijara i karambola, gdje je to čest slučaj. Štap može biti jednodijelan i dvodijelan (s ugrađenim navojem). Od dvodijelnih se najčešće koriste oni kod kojih veći dio iznosi 3/4 ukupne dužine štapa. Takva podjela sprečava da navoj dođe u kontakt sa bradom (igrači se često služe bradom kao osloncem za štap prilikom namještanja za udarac). Tek mali broj igrača koristi "pola-pola" dvodijelne štapove. Profesionalni štapovi obično se prave po narudžbi i najbolji igrači upotrebljavaju ih (po mogućnosti) cio život.

Produžetak (nastavak) štapa

Kraći štap koji se uklopi ili preko navoja pričvrsti za dno štapa, čineći ga tako dužim. Upotrebljava se kad igrač ne može dosegnuti bijelu kuglu.

Pomoćni štap (rest)

Štap s glavom (vrhom) u obliku slova X. Služi kao oslonac glavnom štapu kad igrač ne može dosegnuti bijelu kuglu ni pomoću produžetka.

Kukasti pomoćni štap (hook rest)

Identičan je običnom pomoćnom štapu, osim što mu je vrh kukast. Upotrebljava se kad pomoćni štap treba "zaobići" kuglu. Inače, to je najnoviji izum u opremi za snuker.

"Pauk"

Sličan je pomoćnom štapu, ali mu je glava u obliku lûka. Upotrebljava se kad vrh glavnog štapa treba podignuti iznad visine bijele kugle.

"Labud" (ili "labudovrati pauk")

To je štap s produženim vratom i viljuškastom račvom na kraju. Upotrebljava se da produži udaljenost potrebnu glavnom štapu iznad grupe kugli.

Trokut

Služi za grupisanje crvenih kugli u početnu formaciju.

Produženi pomoćni štap

Sličan običnome, ali s mehanizmom na dnu koji omogućava da se štap produži i do 3 stope (90 cm).

Produženi "pauk"

Križanac "labuda" i "pauka". Omogućava igraču da premosti veću grupu kugli. Danas se rjeđe upotrebljava, ali može se upotrijebiti u situacijama kad pozicija jedne ili više kugli sprečava da se obični "pauk" postavi gdje igrač želi.

"Poluštap"

On je kombinacija pomoćnog štapa dužine stola i glavnog štapa. Upotrebljava se jako rijetko, tj. u situacijama kada je prepreka igraču sama dužina stola.

Marker za kugle

Višenamjenski predmet s usjekom u obliku slova D. Upotrebljava ga sudija u sljedećim slučajevima:

1. kad treba očistiti neku kuglu; tada ga postavi na mjesto gdje ta kugla stoji da označi poziciju
2. kad treba procijeniti zauzima li neka kugla mjesto obojene kugle
3. kad treba odrediti da li igrač "vidi" (tj. može pogoditi) "krajnju ivicu" zadane kugle prilikom donošenja odluke o slobodnoj kugli; to radi tako da ga postavi tik do kugle koja ometa direktnu putanju do zadane.

U profesionalnom dobu snukera, koje je počelo sa Joeom Davisom i traje do danas, relativno mali broj igrača dogurao je do samog vrha.^[26] Najpriznatiji su oni igrači koji osvajaju turnire i konstantno igraju na visokom nivou. Važan je i finansijski aspekt; nagrade su se višestruko povećale pronalaskom bogatih sponzora. Put do vrha težak je, a igra po svojoj prirodi zahtijeva godine posvećivanja i vježbe, uz prijeko potrebni talent.^[27]

Pojedini igrači dominirali su igrom kroz decenije. Ray Reardon smatra se najboljim igračem 1970-ih, Steve Davis osvojio je gotovo sve tokom 1980-ih, dok je Stephen Hendry pokorio svijet snukera tokom 1990-ih, osvojivši sedam titula svjetskog prvaka u tom razdoblju, od čega pet zaredom. No, novi milenij donio je mnogo perspektivnih igrača i veliku konkurenciju u svjetskom vrhu; još nijedan igrač nije uspostavio dominaciju kao tri spomenuta. Valja napomenuti da su Mark Williams te harizmatični Ronnie O'Sullivan, koji se smatra najvećim prirodnim talentom za snuker i kome čak i protivnici to priznaju, osvojili prve četiri titule svjetskog prvaka u prvih pet godina ovog milenija. Osim njih, najpoznatiji igrači današnjice jesu Mark Selby, Judd Trump, Shaun Murphy, Ali Carter, Kyren Wilson i Joe Perry (Engleska), John Higgins, Stephen Maguire, Graeme Dott i Anthony McGill (Škotska), Ryan Day i Matthew Stevens (Vels), Mark Allen (Sjeverna Irska), Ken Doherty i Fergal O'Brien (Irska), Neil Robertson (Australija) i već spomenuti Kinezi Ding Junhui i Liang Wenbo, uz Marca Fua iz Hong Konga.

• Američki snuker, koji datira iz 1925; obično se igra na stolu veličine 5 × 10 stopa i kuglama veličine 2⅛ inča, s pojednostavljenim pravilima, pod utjecajem bilijara
• Power Snooker, varijanta s devet crvenih kugli i partijama ograničenim na 30 minuta
• Brazilski snuker, sa samo jednom crvenom kuglom i posebnim pravilima
• Snuker "šestica", sa šest crvenih kugli
• Snuker "desetka", s deset crvenih kugli
• Snuker plus, varijanta sa dodatnim obojenim kuglama
• Proizvoljni snuker, varijanta s početka 20. stoljeća, koja je bila oživjela početkom 1950-ih, ali se danas nigdje ne igra

Commons ima datoteke na temu: Snuker

Portal Snuker

• World Snooker
• Međunarodni svjetski savez snukera i "osmice"
• Bilijar.info, domaći portal posvećen snukeru i bilijaru