Spol

Spol je biološka osobina koja određuje da li organizam koji se spolno razmnožava proizvodi muške ili ženske gamete.[1][2][3][4] Tokom spolnog razmnožavanja, muška i ženska gameta se spajaju u zigotu, koja se razvija u potomstvo koje nasljeđuje osobine od svakog roditelja. Po konvenciji, organizmi koji proizvode manje, pokretljivije gamete (spermatozoide) nazivaju se muškima, dok se organizmi koji proizvode veće, nepokretne gamete (jajne ćelije) nazivaju ženskim.[5] Organizam koji proizvodi oba tipa gameta je hermafrodit.[3][6]

Kod nehermafroditskih vrsta, spol pojedinca se određuje kroz jedan od nekoliko bioloških sistema za određivanje spola. Većina vrsta sisara ima XY sistem određivanja spola, gdje mužjak obično nosi X i Y hromozom (XY), a ženka obično nosi dva X hromozoma (XX). Drugi sistemi hromozomskog određivanja pola kod životinja uključuju ZW sistem kod ptica i XO sistem kod nekih insekata.[7] Različiti ekološki sistemi uključuju određivanje spola ovisno o temperaturi kod gmizavaca i rakova.[8]

Mužjak i ženka neke vrste mogu biti fizički slični (seksualni monomorfizam) ili imati fizičke razlike (seksualni dimorfizam). Kod spolno dimorfnih vrsta, uključujući većinu ptica i sisara, spol jedinke se obično identificira posmatranjem seksualnih karakteristika te jedinke. Seksualni odabir ili izbor partnera može ubrzati evoluciju razlika među spolovima.

Izrazi mužjak i ženka obično se ne primjenjuju na spolno nediferencirane vrste kod kojih su jedinke izomorfne (izgledaju isto) i gamete su izogamne (ne razlikuju se po veličini i obliku), kao što je zelena alga Ulva lactuca. Neke vrste funkcionalnih razlika između jedinki, kao što su gljive,[9] mogu se nazvati tipovima parenja.[10]

Spolna reprodukcija

[uredi | uredi izvor]
Životni ciklus vrste koja se seksualno razmnožava prolazi kroz haploidne i diploidne faze

Spolna reprodukcija, u kojoj dvije individue proizvode potomstvo koje posjeduje odabir genetskih osobina svakog roditelja, isključivo je za eukariote. Genetske osobine su kodirane u dezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK) hromosoma. Ćelija eukariota ima skup uparenih homolognih hromozoma, po jedan od svakog roditelja, a ovaj dvohromozomski stadij naziva se "diploid". Tokom seksualne reprodukcije, diploidni organizam proizvodi specijalizovane haploidne polne ćelije nazvane gamete putem mejoze,[11] od kojih svaka ima jedan set hromozoma. Mejoza uključuje fazu genetičke rekombinacije putem kromosomskog ukrštanja, u kojoj se regije DNK razmjenjuju između parova hromozoma koji se podudaraju, kako bi se formirali novi hromozomi, svaki sa novom kombinacijom gena roditelja. Zatim se hromozomi odvajaju u pojedinačne skupove u gametama. Kada se gamete spoje tokom oplodnje, nastala zigota ima polovinu genetskog materijala majke i polovinu oca.[12] Kombinacija kromosomskog ukrštanja i oplodnje, spajajući dva pojedinačna seta hromozoma zajedno kako bi se napravio novi diploidni zigot, rezultira novim organizmom koji sadrži različit skup genetskih osobina svakog roditelja.

Kod životinja se haploidni stadij javlja samo u gametama, polnim ćelijama koje se spajaju u zigotu koja se razvija direktno u novi diploidni organizam. U biljnoj vrsti, diploidni organizam mejozom proizvodi vrstu haploidne spore koja je sposobna podvrgnuti ponovljenoj diobi stanica kako bi proizvela višećelijski haploidni organizam. U oba slučaja, gamete mogu biti spolja slične (izogamija) kao u zelenoj algi Ulva ili mogu biti različite po veličini i drugim aspektima (anizogamija).[13] Razlika u veličini najveća je u oogamiji, vrsti anizogamije u kojoj se mala, pokretna gameta kombinuje sa mnogo većom, nepomičnom gametom.[14]

U anisogamskim organizmima, po konvenciji, veća gameta (nazvana jajna ćelija) se smatra ženskom, dok se manja gameta (nazvana spermatozoid ili ćelija sperme) smatra muškom. Individua koja proizvodi velike gamete je ženska, a ona koja proizvodi male gamete je muška.[15] Pojedinac koji proizvodi oba tipa gameta je hermafrodit. Kod nekih vrsta, hermafrodit se može sam oploditi i proizvesti potomstvo.

Spolni sistemi

[uredi | uredi izvor]

Spolni sistem je raspodjela muških i ženskih funkcija po organizmima u vrsti.[16]

Životinje

[uredi | uredi izvor]

Otprilike 95% životinjskih vrsta ima odvojene muške i ženske individue i kaže se da su gonohorične. Oko 5% životinjskih vrsta su hermafroditi.[16] Ovaj nizak postotak se djelimično može pripisati velikom broju vrsta insekata, kod kojih nema hermafroditizma.[17] Oko 99% kralježnjaka su gonohori, a preostalih 1% koji su hermafroditi su gotovo sve ribe.[18]

Biljke

[uredi | uredi izvor]

Većina biljaka je dvospolna,[19]:212 ili hermafroditi (sa prašnicima i tučkom u istom cvijetu) ili jednospolni.[20][21] Kod dvodomnih vrsta muški i ženski spol se nalaze na odvojenim biljkama.[22] Oko 5% cvjetnica je dvodomno, što je rezultat čak 5000 neovisnih podrijetla.[23] Dioecija je uobičajena kod golosjemenjača, u kojima je oko 65% vrsta dvodomno, ali većina četinara je jednodomna.[24]

Omjer spolova

[uredi | uredi izvor]

Omjer spolova je omjer mužjaka i ženki u populaciji. Kao što je objašnjeno Fisherovim principom, iz evolucijskih razloga to je obično oko 1:1 kod vrsta koje se razmnožavaju spolno.[25][26] Međutim, mnoge vrste odstupaju od ravnomjernog omjera spolova, bilo periodično ili trajno. Primjeri uključuju partenogene vrste, organizme koji se periodično pare kao što su lisne uši, neke eusocijalne ose, pčele, mravi i termiti.[27]

Omjer spolova kod čovjeka je od posebnog interesa za antropologe i demografe. U ljudskim društvima, omjer polova pri rođenju može biti značajno izobličen faktorima kao što su starost majke pri rođenju[28] i spolno selektivni abortus i čedomorstvo. Izloženost pesticidima i drugim zagađivačima okoliša također može biti značajan faktor koji doprinosi.[29] Od 2024, globalni odnos spolova pri rođenju procjenjuje se na 107 dječaka na 100 djevojčica (1.000 dječaka na 934 djevojčice).[30] Do punoljetstva, odnos spolova se obrće, sa 81 starijim muškarcem na svakih 100 starijih žena; u svim uzrastima, globalna populacija je skoro izbalansirana, sa 101 muškarcem na svakih 100 žena.[30]

Spolnost

[uredi | uredi izvor]

Riječ spolnost označava ukupnost pojava vezanih uz spol i spolni nagon.

Spol i rod

[uredi | uredi izvor]

Dok se u običnom govoru termini pol i rod često koriste naizmjenično, u savremenoj društvenoj nauci značajno je razlikovanje između spola (engleski: sex) i roda (engleski: gender), koje potiče iz feminizma. Načelno, riječ spol koristi se, u primjeni na ljudsku vrstu,[31][32] za sve one različite osobine koje su biološki i nasljedno uzrokovane, dok se rod obično odnosi ili na društvene uloge koje su tipično povezane sa polom osobe (rodna uloga) ili na ličnu identifikaciju vlastitog spola na osnovu njihovog osobnog osjećaja za to (rodni identitet).[33][34][35][36] Većina savremenih društvenih naučnika,[37][38][39] bihevioralnih naučnika i biologa,[40][41] mnogi pravni sistemi i vladina tela i međuvladine agencije kao što je SZO prave razliku između roda i pola.[42][43] Rod označava one razlikovne osobine koje su društveno uzrokovane. Složene diskusije se vode o tome gdje jedno prestaje, a drugo počinje; feministička politologinja Carole Pateman u knjizi Spolni ugovor posve negira smisaonost te razlike.

Iz ovog razlikovanja proizlazi pojam rodne studije (gender studies) koji se u Bosni i Hercegovini još nije udomaćio, ali u svijetu je priznata disciplina unutar društvenih nauka.

U engleskom se na razliku ukazuje korištenjem termina "male" i "female" za oznaku spola, te "man" i "woman" za oznaku roda. U bosanskom, u tom smislu se koriste termini "muško" i "žensko" za spol (i za druga živa bića), odnosno "muškarac" i "žena" za rod (samo za čovjeka).

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Stevenson A, Waite M (2011). "Sex". Concise Oxford English Dictionary: Book & CD-ROM Set. OUP Oxford. str. 1302. ISBN 978-0-19-960110-3. Pristupljeno 23. 3. 2018. Sex: Either of the two main categories (male and female) into which humans and most other living things are divided on the basis of their reproductive functions. The fact of belonging to one of these categories. The group of all members of either sex.
  2. ^ Mills A (1. 1. 2018). "Sex and Reproduction". Biology of Sex (jezik: engleski). University of Toronto Press. str. 43–45. ISBN 978-1-4875-9337-7. Pristupljeno 3. 10. 2023.
  3. ^ a b Purves WK, Sadava DE, Orians GH, Heller HC (2000). Life: The Science of Biology. Macmillan. str. 736. ISBN 978-0-7167-3873-2. Pristupljeno 23. 3. 2018. A single body can function as both male and female. Sexual reproduction requires both male and female haploid gametes. In most species, these gametes are produced by individuals that are either male or female. Species that have male and female members are called dioecious (from the Greek for 'two houses'). In some species, a single individual may possess both female and male reproductive systems. Such species are called monoecious ("one house") or hermaphroditic.
  4. ^ De Loof, Arnold (31. 1. 2018). "Only two sex forms but multiple gender variants: How to explain?". Communicative & Integrative Biology. 11 (1): e1427399. doi:10.1080/19420889.2018.1427399. ISSN 1942-0889. PMC 5824932. PMID 29497472.
  5. ^ Kokko H, Jennions M (2012). "Sex differences in parental care". u Royle NJ, Smiseth PT, Kölliker M (ured.). The Evolution of Parental Care (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 103. ISBN 978-0-19-969257-6. The answer is that there is an agreement by convention: individuals producing the smaller of the two gamete types – sperm or pollen – are males, and those producing larger gametes – eggs or ovules – are females.
  6. ^ Avise JC (2011). "Two sexes in one". Hermaphroditism: A Primer on the Biology, Ecology, and Evolution of Dual Sexuality (jezik: engleski). Columbia University Press. str. 1–7. ISBN 978-0-231-52715-6. Pristupljeno 18. 9. 2020.
  7. ^ Blackmon H, Ross L, Bachtrog D (januar 2017). "Sex Determination, Sex Chromosomes, and Karyotype Evolution in Insects". The Journal of Heredity. 108 (1): 78–93. doi:10.1093/jhered/esw047. ISSN 0022-1503. PMC 6281344. PMID 27543823.
  8. ^ Hake L, O'Connor C (2008). "Genetic Mechanisms of Sex Determination | Learn Science at Scitable". Nature Education. 1 (1): 25. Arhivirano s originala, 19. 8. 2017. Pristupljeno 13. 4. 2021.
  9. ^ Moore D, Robson JD, Trinci AP (2020). 21st Century guidebook to fungi (2 izd.). Cambridge University Press. str. 211–228. ISBN 978-1-108-74568-0.
  10. ^ Kumar R, Meena M, Swapnil P (2019). "Anisogamy". u Vonk J, Shackelford T (ured.). Encyclopedia of Animal Cognition and Behavior. Cham: Springer International Publishing. str. 1–5. doi:10.1007/978-3-319-47829-6_340-1. ISBN 978-3-319-47829-6. Anisogamy can be defined as a mode of sexual reproduction in which fusing gametes, formed by participating parents, are dissimilar in size.
  11. ^ Alberts B, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, Walter P (2002). "Meiosis". Molecular Biology of the Cell (4th izd.). New York: Garland Science. ISBN 978-0-8153-3218-3. Arhivirano s originala, 25. 1. 2017.
  12. ^ Alberts B, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, Walter P (2002). "The Benefits of Sex". Molecular Biology of the Cell (4th izd.). New York: Garland Science. ISBN 978-0-8153-3218-3.
  13. ^ Gilbert SF (2000). "Multicellularity: Evolution of Differentiation". Developmental Biology (6th izd.). Sunderland (MA): Sinauer Associates. ISBN 978-0-87893-243-6. Arhivirano s originala, 8. 3. 2021. Pristupljeno 17. 4. 2021.
  14. ^ Allaby M (2012). A Dictionary of Plant Sciences (jezik: engleski). OUP Oxford. str. 350. ISBN 978-0-19-960057-1.
  15. ^ Gee H (22. 11. 1999). "Size and the single sex cell". Nature. Arhivirano s originala, 11. 10. 2017. Pristupljeno 4. 6. 2018.
  16. ^ a b Leonard JL (22. 8. 2013). "Williams' Paradox and the Role of Phenotypic Plasticity in Sexual Systems". Integrative and Comparative Biology. 53 (4): 671–688. doi:10.1093/icb/ict088. ISSN 1540-7063. PMID 23970358.
  17. ^ Bachtrog D, Mank JE, Peichel CL, Kirkpatrick M, Otto SP, Ashman TL, Hahn MW, Kitano J, Mayrose I, Ming R, Perrin N, Ross L, Valenzuela N, Vamosi JC (juli 2014). "Sex determination: why so many ways of doing it?". PLOS Biology. 12 (7): e1001899. doi:10.1371/journal.pbio.1001899. PMC 4077654. PMID 24983465.
  18. ^ Kuwamura T, Sunobe T, Sakai Y, Kadota T, Sawada K (1. 7. 2020). "Hermaphroditism in fishes: an annotated list of species, phylogeny, and mating system". Ichthyological Research (jezik: engleski). 67 (3): 341–360. Bibcode:2020IchtR..67..341K. doi:10.1007/s10228-020-00754-6. ISSN 1616-3915. S2CID 218527927.
  19. ^ Kliman RM (2016). Encyclopedia of Evolutionary Biology. 2. Academic Press. str. 212–224. ISBN 978-0-12-800426-5. Arhivirano s originala, 6. 5. 2021. Pristupljeno 14. 4. 2021.
  20. ^ Sabath N, Goldberg EE, Glick L, Einhorn M, Ashman TL, Ming R, Otto SP, Vamosi JC, Mayrose I (februar 2016). "Dioecy does not consistently accelerate or slow lineage diversification across multiple genera of angiosperms". The New Phytologist. 209 (3): 1290–1300. doi:10.1111/nph.13696. PMID 26467174.
  21. ^ Beentje H (2016). The Kew plant glossary (2 izd.). Royal Botanic Gardens, Kew: Kew Publishing. ISBN 978-1-84246-604-9.
  22. ^ Leite Montalvão AP, Kersten B, Fladung M, Müller NA (2021). "The Diversity and Dynamics of Sex Determination in Dioecious Plants". Frontiers in Plant Science (jezik: English). 11: 580488. doi:10.3389/fpls.2020.580488. PMC 7843427. PMID 33519840.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  23. ^ Renner SS (oktobar 2014). "The relative and absolute frequencies of angiosperm sexual systems: dioecy, monoecy, gynodioecy, and an updated online database". American Journal of Botany. 101 (10): 1588–1596. doi:10.3732/ajb.1400196. PMID 25326608.
  24. ^ Walas Ł, Mandryk W, Thomas PA, Tyrała-Wierucka Ż, Iszkuło G (2018). "Sexual systems in gymnosperms: A review" (PDF). Basic and Applied Ecology. 31: 1–9. Bibcode:2018BApEc..31....1W. doi:10.1016/j.baae.2018.05.009. S2CID 90740232. Arhivirano (PDF) s originala, 27. 1. 2022. Pristupljeno 7. 6. 2021.
  25. ^ Fisher RA (1930). The Genetical Theory of Natural Selection. Oxford: Clarendon Press. str. 141–143 – preko Internet Archive.
  26. ^ Hamilton WD (april 1967). "Extraordinary sex ratios. A sex-ratio theory for sex linkage and inbreeding has new implications in cytogenetics and entomology". Science. 156 (3774): 477–488. Bibcode:1967Sci...156..477H. doi:10.1126/science.156.3774.477. JSTOR 1721222. PMID 6021675.
  27. ^ Kobayashi K, Hasegawa E, Yamamoto Y, Kawatsu K, Vargo EL, Yoshimura J, Matsuura K (2013). "Sex ratio biases in termites provide evidence for kin selection". Nature Communications. 4: 2048. Bibcode:2013NatCo...4.2048K. doi:10.1038/ncomms3048. hdl:2123/11211. PMID 23807025.
  28. ^ "Trend Analysis of the sex Ratio at Birth in the United States" (PDF). U.S. Department of Health and Human Services, National Center for Health Statistics.
  29. ^ Davis DL, Gottlieb MB, Stampnitzky JR (april 1998). "Reduced ratio of male to female births in several industrial countries: a sentinel health indicator?". JAMA. 279 (13): 1018–1023. doi:10.1001/jama.279.13.1018. PMID 9533502.
  30. ^ a b "Field Listing—Sex ratio". CIA Factbook. The Central Intelligence Agency of the United States. Pristupljeno 18. 4. 2024. (2023 estimates)
  31. ^ Udry, J. Richard (novembar 1994). "The Nature of Gender" (PDF). Demography. 31 (4): 561–573. doi:10.2307/2061790. JSTOR 2061790. PMID 7890091. Arhivirano (PDF) s originala, 11. 12. 2016.
  32. ^ Haig, David (april 2004). "The Inexorable Rise of Gender and the Decline of Sex: Social Change in Academic Titles, 1945–2001" (PDF). Archives of Sexual Behavior. 33 (2): 87–96. CiteSeerX 10.1.1.359.9143. doi:10.1023/B:ASEB.0000014323.56281.0d. PMID 15146141. S2CID 7005542. Arhivirano s originala (PDF), 25. 5. 2011.
  33. ^ Prince, Virginia. 2005. "Sex vs. Gender." International Journal of Transgenderism. 8(4).
  34. ^ Neil R., Carlson (2010). Psychology: The science of behavior. Fourth Canadian edition. Pearson. str. 140–141. ISBN 978-0205702862.
  35. ^ "Gender and Genetics". WHO. Arhivirano s originala, 11. 11. 2012. Pristupljeno 31. 7. 2020.
  36. ^ "Sex & Gender". Office of Research on Women's Health. Arhivirano s originala, 23. 7. 2020. Pristupljeno 31. 7. 2020.
  37. ^ Kimmel, Michael S. (2017). The gendered society (Sixth izd.). New York: Oxford University Press. str. 3. ISBN 978-0-19-026031-6. OCLC 949553050.
  38. ^ "GENDER". Social Science Dictionary. Arhivirano s originala, 2. 2. 2011. Pristupljeno 20. 3. 2015.
  39. ^ Lindsey, Linda L. (2010). "Ch. 1. The Sociology of gender" (PDF). Gender Roles: A Sociological Perspective. Pearson. ISBN 978-0-13-244830-7. Arhivirano s originala (PDF), 5. 4. 2015.
  40. ^ Kimmel 2017, str. 3.
  41. ^ Paludi, Michele Antoinette (2008). The Psychology of Women at Work: Challenges and Solutions for Our Female Workforce (jezik: engleski). ABC-CLIO. str. 153. ISBN 978-0-275-99677-2. Arhivirano s originala, 20. 10. 2021. Pristupljeno 6. 9. 2021.
  42. ^ O'Halloran, Kerry (2020). Sexual orientation, gender identity and international human rights law: common law perspectives. London. str. 22–28, 328–329. ISBN 978-0-429-44265-0. OCLC 1110674742.
  43. ^ "Gender: definitions". www.euro.who.int (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 25. 9. 2021. Pristupljeno 22. 8. 2021.

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Spol
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Spol&oldid=3665116"