Stari Majdan
Stari Majdan | |
|---|---|
(naselje) | |
  Stari Majdan | |
| Koordinate: 44°49′45″N 16°36′25″E / 44.8292°N 16.6069°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Općina | Sanski Most |
| Nadmorska visina | 315 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 762 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 141950[1] |
| Matični broj općine | 11541 |
Stari Majdan je naseljeno mjesto u općini Sanski Most, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u ovom mjestu je živjelo 1.212 stanovnika.[2]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Stari Majdan se nalazi na rijekama Gračanici i Majdanuši, lijevoj pritoci Sane, nedaleko od Sanskog Mosta, na nadmorskoj visini od 315 m. U ovom mjestu je čvorište više lokalnih izlaza sa regionalne ceste R-404.[3][4]
Historija
[uredi | uredi izvor]U Starom Majdanu bio je u vrijeme Ilira predrimski rudnik, po čemu je imenovan.
U vrijeme Rimljana, vrlo značajno središte rudarstva i metalurgije nalazilo se u Starom Majdanu, potvrđeno arheološkim nalazima.
U centru mjesta, preko potoku Gračanica, poznat i kao Rimski most, u neposrednoj blizini porušene pravoslavne crkve i mjesne škole. Most se i naziva Gračani, Ćemer ili Ćemerlija. Most je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglašen Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[5]
U Starom Majdanu je davno postojala i mala tvrđava Stari Majdan. Prema Hamdiji Kreševljakoviću, to je ustvari bio "malen gradić s jednom tabijom", sagrađen oko 1750., kada je ovamo preneseno sjedište kapetana i kadije iz Kamengrada. Kao i drugdje u onovremenoj Bosni, gradićem je zapovijedao kapetan, a i u u posadi su bili neferi Kapetanije.[6] Također je zabilježeno da je tvrđavica napuštena 1838, pa joj u današnjem Starom Majdanu nije bilo traga ni u Kreševljakoviča doba, oko polovine 20. stoljeća.
Zna se i to da su 1833. godine u ovdje bila četiri topa.
Kreševljaković pretpostavlja da su tvrđavica i današnje naselje, ime Stari Majdan dobili tek od 18. vijeka, a da su se u 16. i 17, prema turskim ispravama, zvali Madeni Ahen (Željezni Majdan), a u latiničnim spisima samo Majdan.
Naselje Stari Majdan se do 1963. nalazilo u sastavu općine Ljubija.[7][8]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Stari Majdan | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[9] | 1991.[10] | 1981.[11] | 1971.[12] | 1961.[13] | |||
| Osoba | 762 (100,0%) | 1 212 (100,0%) | 1 340 (100,0%) | 1 560 (100,0%) | 1 445 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 711 (93,31%) | 1 022 (84,32%)1 | 1 103 (82,31%)1 | 1 234 (79,10%)1 | 1 026 (71,00%)1 | ||
| Hrvati | 40 (5,249%) | 98 (8,086%) | 103 (7,687%) | 143 (9,167%) | 108 (7,474%) | ||
| Srbi | 3 (0,394%) | 55 (4,538%) | 95 (7,090%) | 142 (9,103%) | 203 (14,05%) | ||
| Bosanci | 2 (0,262%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 1 (0,131%) | – | – | 5 (0,321%) | – | ||
| Slovenci | 1 (0,131%) | – | 1 (0,075%) | 1 (0,064%) | – | ||
| Romi | 1 (0,131%) | – | – | 12 (0,769%) | 1 (0,069%) | ||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,131%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 1 (0,131%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 1 (0,131%) | 14 (1,155%) | 9 (0,672%) | 14 (0,897%) | 9 (0,623%) | ||
| Jugoslaveni | – | 23 (1,898%) | 28 (2,090%) | 6 (0,385%) | 95 (6,574%) | ||
| Albanci | – | – | 1 (0,075%) | 3 (0,192%) | – | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 3 (0,208%) | ||
Zabilježeno je da je Osnovnu školu "Petar Kočić" u Starom Majdanu, u periodu od 28. do 30. maja 1980., pohađalo oko 320 učenika, od 3. do 8. razreda.[14]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 31. 8. 2015.
- ^ Zolić H., Ur. (1993): Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ^ Most u Starom Majdanu, poznat kao Rimski most, historijski spomenik – Članak Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. (28. novembar 2013.)
- ^ Kreševljaković, H. (1953): Stari bosanski gradovi . Naše starine I.: 7-44, Sarajevo.
- ^ "Historija Ljubije". promoturpd.org. Arhivirano s originala, 29. 4. 2016. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ "Prijedor kroz historiju". prijedorgrad.org. Arhivirano s originala, 18. 4. 2016. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ Hadžiselimović R. et al. (1985): Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini. Elaborat istraživačkog projekta, Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
