Svinja
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Svinja | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Artiodactyla |
| Porodica | Suidae |
| Rod | Sus |
| Vrsta | S. scrofa |
| Podvrsta | S. s. domestica |
| Trojno ime | |
| Sus scrofa domestica Linnaeus, 1758. | |
| Sinonimi | |
| Sus domestica | |
Svinje su papkari (Ungulatae) iz roda Sus. Mogu biti domaće i divlje svinje.
Porijeklo
[uredi | uredi izvor]Nastale su u Evroaziji, gdje su ih moderni ljudi s vremenom pripitomili da ih koriste se kao izvor hrane i kože. Svinjska bodljikava dlaka (čekinje) se koristi za izradu četki.
Rase
[uredi | uredi izvor]U svinjogojstvu su najviše cijenjene engleske svinje. Najpoznatije su: berkšir, jorkšir, kornvol, zatim danske bijele svinje i njemačke oplemenjene. Jedina bosanskohercegovačka pasmina svinja je šiška.
Opis i ponašanje
[uredi | uredi izvor]Svinje imaju njušku (koriste je za kopanje po tlu za traženje hrane), malene oči i malen kovrčavi rep. Svinje imaju 44 zuba. Očnjaci koji se također nazivaju kljove, rastu neprekidno, a oštre se trljanjem donjih i gornjih kljova.Imaju izduženo tanko tijelo i kratke noge. Na svakoj nozi se nalaze četiri prsta od čega samo dva koristi za hodanje.
Svinje su poznati svaštojedi, što znači da se hrane i biljkama i životinjama.
U divljini one su krmne životinje, prvenstveno koje se hrane lišćem, travom, korijenjem, voćem i cvijećem. Iznimno u zatočeništvu, svinje mogu pojesti i svoju mladunčad.
Zbog izuzetno razvijenog čula mirisa svinje se koriste za traženje tartufa u većini evropskih zemalja.
Neke vrste svinja su pripitomljene za kućne ljubimce.
Svinje se smatraju kao jedne od inteligentnijih životinja na svijetu u usporedbi s psima. Svinje nemaju znojne žlijezde pa zato za toplog vremena nastoje biti blizu vode i mulja radi rashlađivanja. Mulj se također koristi kao zaštita od sunca.
Bolesti
[uredi | uredi izvor]Svinje su utočište brojnim parazitima i bolestima koje se lahko prenose na ljude (zoonoze).
Najčeće bolesti su trihineloza, svinjska kuga i crveni vjetar. U svinjskom probavnom sistemu se često nalazi velika koncentracija parazita. Zbog prisutnosti različitih parazita i bolesti kod svinja preporučuje se da meso svinje prije jela bude dobro pečeno ili osoljeno.
Svinje imaju jako mala pluća što izaziva bronhitis ili upalu pluća te ih vrlo lahko mogu usmrtiti.
Religijski stavovi o svinji
[uredi | uredi izvor]- U drevnom Egiptu svinje su povezivane sa Setom, suparnikom boga-sokola, Horusa. Kada je Set zaratio sa Egipćanima, svinjarima je bio zabranjen ulaz u hramove.
- U hinduizmu, bog Višnu, pretvorio se u vepra, da bi spasio zemlju od demona koji je odvukao na dno mora.
- U drevnoj Grčkoj, svinja je bila prikladna žrtva Demetri; svinja postaje njena najdraža životinja otkada je proglašena božicom.
- Svinja je jedna od životinja koja se pojavljuje u dvanaestogodišnjem ciklusu kineskog zodijaka povezanog sa kineskim kalendarom. Sljedbenici kineske astrologije povezuju svaku pojedinu životinju s ljudskim osobinama.
- Prema židovskom zakonu (košer), svinja spada među nečiste životinje, te se ne smije uzgajati, a njeno meso se ne smije jesti.
- Prema islamskim propisima, zabranjeno je (haram) jesti svinjsko meso, a svinja se smatra nečistom životinjom.
- U kršćanstvu, svinja se povezuje sa Svetim Antunom, zaštitnikom svinjara, budući da ga je ikonografija obično prikazivala s veprom, kao simbolom sotone.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
