Vodozemci
| Vodozemci | |
|---|---|
 Bufo melanostictus | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Potkoljeno | Vertebrata |
| Natklasa | Tetrapoda |
| Razred | Amphibia Linnaeus, 1758 |
| Potklase i redovi | |
| Red Temnospondyli - izumrli Potklasa Lepospondyli - izumrli | |
Vodozemci ili amfibije (latinski: Amphibia) su četveronožni i ektotermni kičmenjaci i čine vrstu slatkovodnih i kopnenih kičmenjaka. Njihovo naučno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život). To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu, ali provode cijeli život u blizini vode. Nastanjuju širok spektar staništa, pri čemu većina vrsta živi u kopnenim, fosorskim, arborealnim ili slatkovodnim vodenim ekosistemima, ali neke vrste su razvile adaptacije ponašanja kako bi to zaobišle. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, ali i da bi smanjili gubitak vode preko kože.
Mladi uglavnom prolaze kroz metamorfozu od larve sa škrgama u odraslu formu koja diše zrak plućima. Vodozemci koriste svoju kožu kao sekundarnu respiratornu površinu, a neki mali kopneni daždevnjaci i žabe nemaju pluća i u potpunosti se oslanjaju na svoju kožu. Površno su slični reptilima poput guštera, ali, zajedno sa sisarima i pticama su amnioti i ne zahtijevaju vodena tijela u kojima se razmnožavaju. Sa svojim složenim reproduktivnim potrebama i propusnom kožom, vodozemci su često ekološki indikatori; u posljednjim decenijama došlo je do dramatičnog pada populacija vodozemaca za mnoge vrste širom svijeta.
Najraniji vodozemci evoluirali su u devonskom periodu od sarcopterygijskih riba s plućima i koštanim perajama, osobinama koje su bile od pomoći pri prilagođavanju na kopno. Diverzificirali su se i postali dominantni tokom perioda karbona i perma, ali su ih kasnije istisnuli gmizavci i drugi kičmenjaci. Porijeklo modernih vodozemaca koji pripadaju Lissamphibia, koji su se prvi put pojavili tokom ranog trijasa, prije oko 250 miliona godina, dugo je bilo sporno. Međutim, konsenzus u nastajanju je da oni vjerovatno potiču od temnospondila, najraznovrsnije grupe prahistorijskih vodozemaca, tokom permskog perioda.[1]
Tri moderna reda vodozemaca su Anura (žabe), Urodela (daždevnjaci) i Apoda (cecilije). Četvrta grupa, Albanerpetontidae, izumrla je prije oko 2 miliona godina. Broj poznatih vrsta vodozemaca je oko 8.000, od kojih su skoro 90% žabe. Najmanji vodozemac (i kralježnjak) na svijetu je žaba iz Nove Gvineje (Paedophryne amauensis) sa dužinom od samo 7,7 mm. Najveći živi vodozemac je 1,8 m južnokineski džinovski daždevnjak (Andrias sligoi), ali on je manji od prahistorijskih temnospondila kao što je Mastodonsaurus koji je mogao doseći i do 6 metara u dužinu.[2] Proučavanje vodozemaca naziva se batrahologija, dok se proučavanje gmazova i vodozemaca naziva herpetologija.
Anatomija
[uredi | uredi izvor]Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja pripadnika ove vrste neki udovi su se izgubili. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lobanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost pršljenova kičme često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žljezda i pigmentnih ćelija. Koža ima važnu ulogu u disanju i razmjeni tjelesnih tekućina. Kao larve, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu pri disanju i kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa se prilagođavaju temperaturi okoline. Srce im se sastoji od dvije predkomore, i jedne komore. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u kloaki.
Podjela
[uredi | uredi izvor]Djele se na tri osnovne grupe:
- Repati vodozemci (repaši) - Ova vrsta vodozemaca ima gotovo čitav život dva para udova. Pretstavnici ove grupe su: daždevnjaci, vodenjaci, čovječja ribica (koja je endemična u ovom području), itd.
- Bezrepaši (žabe) - Ova vrsta vodozemaca živi pretežno u močvarama. Pokreću se nogama, jačim zadnjim i slabijim prednjim. Postoje razne vrste žaba, npr: zelena žaba, žaba krastača, šumska žaba, itd.
- Beznošci - Ova vrsta je crvolikog oblika, slijepe su i bez udova. Žive u tropskim krajevima.
Evolucija vodozemaca
[uredi | uredi izvor]
Većina naučnika koja se bavi pitanjem evolucije o vodozemcima, tvrde da su svi današnji vodozemci nastali od stegocefala, jednog od izumrlih primitivnih vodozemaca. Za prvobitnog vodozemca kaže se da je bila riba koja je hodala. Smatra se[ko?] da su stegocefali nastali od riba šakoperki i od stegocefala današnji vodozemci, a riba resoperki više i nema. Međutim, 1958. godine na istočnoj obali Indije otkrivena je zadnja živuća vrsta riba resoperki, pod imenom latimerija. Sve ostale vrste riba resoperki su izumrle prije 80 miliona godina.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Atkins, Jade B.; Reisz, Robert R.; Maddin, Hillary C. (22. 3. 2019). "Braincase simplification and the origin of lissamphibians". PLOS ONE (jezik: engleski). 14 (3): e0213694. Bibcode:2019PLoSO..1413694A. doi:10.1371/journal.pone.0213694. ISSN 1932-6203. PMC 6430379. PMID 30901341.
...there has been a growing consensus that lissamphibians are a monophyletic assemblage derived from within Temnospondyli, and more specifically from within the amphibamid dissorophoids.
- ^ "Back to school: temno superlatives". Bryan Gee, PhD (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 6. 2022.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Amphibians – AnimalSpot.net
- ArchéoZooThèque : Amphibians skeletons drawings : available in vector, image and PDF formats
- Amphibian Specialist Group
- Amphibian Ark
- AmphibiaWeb
- Global Amphibian Assessment Arhivirano 12. 4. 2011. na Wayback Machine
- Amphibian vocalisations on Archival Sound Recordings Arhivirano 26. 5. 2010. na Wayback Machine
Nedovršeni članak Vodozemci koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.