Austrijsko primorje

	Austrijsko Primorje Österreichisches Küstenland; Litorale Austriaco; Avstrijsko primorje
	Krunska zemlja Austro-Ugarske Monarhije
Zastava	Grb
	Himna; Carevka (Gott erhalte Franz den Kaiser)
	Lokacija Markrofovije IstreZemljovid Austrijskog primorja (1897.)
Glavni grad	Trst
Jezik/ci	hrvatski, slovenski, njemački, talijanski
Religija	Katolička Crkva
Vlada	monarhija
	Kralj
- 1849. – 1916.	Franjo Josip I.
- 1916. – 1918.	Karlo I.
	guverner
- 1849. – 1850.	Johann von Grimschitz
- 1850. – 1854.	Franz Graf Wimpffen
- 1867. – 1868.	Eduard von Bach
- 1915. – 1918.	Alfred von Fries-Skene
Povijest
- Oktroirani ustav	4. ožujka 1849.
- raspad Austro-Ugarske	1918.
	Površina
- 1910.	7967 km2
	Stanovništvo
- 1910.	894.287
Gustoća	0,1 st/km²
Valuta	Kruna

Austrijsko Primorje (njem. Österreichisches Küstenland, tal. Litorale Austriaco, slo. Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), krunska zemlja (Kronland) unutar Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1813. to 1918.

Austrijsko Primorje je uključivalo Slobodni carski grad Trst i njegova predgrađa, Markgrofoviju Istru i Kneževsku grofoviju Goricu i Gradišku, od kojih je svatko imao nezavisnu upravu, ali su svi bili podređeni carskom guverneru u Trstu, glavnom gradu Primorja. Trst je imao stratešku važnost kao austrougarska glavna morska luka, a obala Primorja je bila turističko odredište poznato kao Austrijska rivijera. Regija je bila višenacionalna uključujući Hrvate, Talijane, Slovence, Nijemce, Furlane i Istriote. Godine 1910. Austrijsko primorje zauzimalo je površinu od 7969 km² na kojem je živjelo 894.287 stanovnika.

Područje slične površine pod nazivom Jadransko Primorje (Adriatisches Küstenland) bilo je glavna operativna zona njemačkih snaga tijekom 2. svjetskog rata nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. pa sve do kraja rata.

Površina i stanovništvo

Površina:

Gorica i Gradiška: 2918 km²
Istra: 4956 km²
Trst: 95 km²

Stanovništvo (popis iz 1910.):

Gorica i Gradiška: 260.721 – 89,3 st/km²
Istra: 403.566 – 81,4 st/km²
Trst: 230.000 – 2414,8 st/km²

Etničke skupine

Ukupno:

Talijani: 356.676 (uključujući 60.000 – 75.000 Furlana) (40 %)
Slovenci: 276.398 (31 %)
Hrvati: 172.784 (19 %)
Ostali: 88.424 (10 %)

Gorica i Gradiška:

Slovenci 154.564 (58 %)
Talijani 90.119 (36 %)
Nijemci 4486 (2 %)

Istra:

Hrvati: 168.184 (43,5 %)
Talijani: 147.417 (38,1 %)
Slovenci: 55.134 (14,3 %)
Nijemci: 12.735 (3,3 %)

Distrikti