Donat Zadarski
Sveti Donat | |
---|---|
Crkva | Katolička Crkva |
Osobni detalji | |
Rođen | 2. pol. 8. st. |
Umro | oko 811. Zadar |
Svetost | |
Blagdan | 25. veljače |
Patron | Zadar |
Svetišta | Zadarska katedrala |
Donat (2. pol. 8. st. - Zadar, oko 811.) bio je diplomat i prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup zadarski. Katolička Crkva štuje ga kao sveca.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Podrijetlom je iz nekog dalmatinskog mjesta. Oko 801. godine postaje biskupom. Spominje se u franačkim analima iz 805. godine kao izaslanik dalmatinskih gradova Karlu I. Velikom u Thionvilleu kako bi pregovarali o podvrgnuću franačkomu caru. Ipak, aachenskim mirom (812.) nad dalmatinskim gradovima je ponovno uspostavljena bizantska vlast, a Donat je na čelu zadarskog izaslanstva nosio caru u Carigrad Karlovu mirovnu ponudu.[1]
Car Nikefor oprostio je Zadranima njihovu nevjeru te je, kako bi učvrstio vezu Bizanta sa Zadrom, biskupu Donatu poklonio tijelo sv. Stošije.[1] Pripisuje mu se izgradnja zadarske crkve rotunde iz 9. stoljeća (sv. Trojstva, kasnije sv. Donata). Sačuvan je i mramorni kovčeg s Donatovim zavjetnim natpisom za moći sv. Stošije.[1]
Umro je oko 811. godine. Prvotno je bio pokopan u crkvi sv. Trojstva, a od 1809., nakon provale Francuza, ostatci su mu preneseni u svetište katedrale.[1] Na grobu se nalazi natpis „Corpus sancti Donati archiepiscopi jadrensis” („Tijelo svetoga Donata nadbiskupa zadarskog”).[2]
Štovanje[uredi | uredi kôd]
Zbog svoga djelovanja Zadrani su ga nazivali „ocem domovine”.[1] Sveti Donat se slavi 25. veljače.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e Enciklopedija.
- ↑ Lučić 1993.
Literatura[uredi | uredi kôd]
Članci[uredi | uredi kôd]
- Lučić, Josip. 1993. Donat. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)
Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]
- Donat. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 10. rujna 2023.
|