Lignjun veliki
| Lignjun veliki | |
|---|---|
 Todarodes sagittatus | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Mollusca |
| Razred: | Cephalopoda |
| Podrazred: | Coleoidea |
| Nadred: | Decabrachia |
| Red: | Teuthida |
| Podred: | Oegopsina |
| Porodica: | Ommastrephidae |
| Potporodica: | Todarodinae |
| Rod: | Todarodes |
| Vrsta: | T. sagittatus |
| Dvojno ime | |
| Todarodes sagittatus Lamarck, 1798. | |
| Sinonimi | |
| Loligo aequipoda (Rüppell, 1844.) Loligo brasiliensis (Férussac, 1823.) Loligo sagittata (Lamarck, 1798.) Ommastrephes sagittatus (Lamarck, 1798.) Ommastrephes todarus (Rafinesque, 1814.) Sepia loligo (Gmelin, 1789.) Sepia minor (Seba, 1758.) Sthenoteuthis todarus (Rafinesque, 1814.) | |
| Baze podataka | |
Lignjun veliki (lat. Todarodes sagittatus) ili totanj naš je najveći pripadnik reda Teuthoidea.
Dubina mora nedovoljno je istražen predjel koji u sebi krije mnoge tajne. Jadranske dubine u svjetskim razmjerima nisu strašne ali da bi ih se bolje upoznalo trebat će još proći određeni period.
Naš najveći pripadnik reda teuthoidea, lignjun veliki naraste do skoro 1,5 metra i težina do 15 kilograma. Jedan od posljednjih pronađenih lignjuna je jedan lignjun pronađen na Talijanskoj plaži i težio je 12 kg.
Odmah u startu razlika između liganja i lignjuna vidljiva je u peraji koja je kod njega trokutasta i kratka, lignja ima peraju dužine 2/3 plašta. Tijelo mu je usko a glava nešto veća od lignje, krakovi su snažniji i duži a dva lovna kraka ne mogu se uvući kao kod lignje i samo dva puta su duži od ostalih krakova. Na njima se nalazi 4 reda prijanjalki.
Lignjun je čest stanovnik Jadrana a što se ide dublje to je češći i veći. Najveći lignjuni nalaze se na područjima preko 500 metara. Zadržava se bliže dnu te se tako puno lakše ulovi koćarskim mrežama. U športskom ribolovu ulovi se rijeko i najčešće mali primjerci koji noću dolaze nešto bliže površini. Veliki primjerci love se peškafondima u ostalim dijelovima Mediterana na velikim dubinama dok se u nas takva praksa ne provodi. Mrijest se odvija u hladnije doba godine, a njegova jajašca ne ostaju na dnu poput lignje već se mogu vidjeti kako plutaju morskom površinom kao želatinasta masa nošena strujama.
Često se pojavljuje u prodaji ali nije u gastronomiji cijenjen poput svog rođaka lignje jer mu je meso dosta tvrđe. Kod nekih ljudi zna izazvati i probavne smetnje.
- Riblje oko Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. svibnja 2008. (Wayback Machine), autor: Pero Ugarković, uz dopusnicu Organizacije za zaštitu Jadranskog mora "Riblje oko" (pristupljeno 9. rujna 2009.)
- Riblje oko Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. veljače 2010. (Wayback Machine)