Veliki Zimbabve
| Nacionalni spomenik Veliki Zimbabve | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Zimbabve |
| Godina uvrštenja | 1986. (10. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iii, vi |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:364 |
| Koordinate | 20°16′12″S 30°55′59″E / 20.27000°S 30.93306°E |
  Veliki Zimbabve Položaj Velikog Zimbabvea u Zimbabveu | |
Veliki Zimbabve je ime dano ruševinama drevne prijestolnice Kraljevstva Zimbabve (1110. – 1450.), ujedno i najveće kamene građevine u regiji južnoj Africi prije modernog doba. Nalazi se 27 km jugoistočno od Masvingoa u današnjem Zimbabveu. Ime mu je izvedeno od riječi naroda Šona dzimba dza mabwe, što znači "kuće od kamena", po čemu je i današnja država dobila ime.[1]
Veliki se Zimbabve počeo graditi u 11. stoljeću (kasno željezno doba) i nastavio do 14. stoljeća kada je postao glavni grad carstva koje se protezalo od rijeke Zambezi do rijeke Limpopo, kasnije poznato kao Carstvo Munhumutapa (područje današnjih država Zimbabvea i Mozambika), koje je potrajalo od 1430. do 1760. godine. Pored toga što je bio političko središte s kraljevskom palačom, Veliki je Zimbabve bio i glavno trgovačko te vjersko središte. Sagrađen je od velikih granitnih blokova i okružen visokim bedemom (do 5 m visine) bez veziva (suhozid) koji je štitio grad. Kuće su bile okrugle, izrađene od gline slične šljunku i pokrivene slamom. Većina stanovništva bavila se uzgojem stoke, ječma, sijerka i povrća. Stanovnici su štovali duše preminulih predaka i njima u čast na obredima prinosili meso teladi u posudama koje su postavljali na posvećena mjesta na kompleksu brežuljka.
Pretpostavlja se da se grad na svom vrhuncu prostirao na više od 1.784 hektara i imao oko 18.000 stanovnika. Iz dandanas nepoznatih razloga napušten je 1450. godine i polako se pretvarao u ruševine.
Veliki Zimbabve otkrili su Europljani prilikom prvih istraživanja ovog područja 1871. godine,[2] ali rodezijska rasistička vlada nije dopuštala arheolozima istraživanje jer je negirala mogućnost da je autohtono crnačko stanovništvo moglo izgraditi išta znamenito.[3] Nakon stjecanja neovisnosti 1979. godine, Zimbabveanci su grad proglasili nacionalnim spomenikom ističući njegov naslov "Veliki", kako bi se razlikovao od 200-tinjak manjih (također poznatih kao "Zimbabve") širom Zimbabvea i susjednih država.[4] Pored Velikog Zimbabvea, najznamenitiji utvrđeni "zimbabveji" su Khami i Bumbusi u Zimbabveu te Manyikeni u Mozambiku.
Od 1986. godine Veliki Zimbabve nalazi se na listi UNESCO-ove Svjetske baštine.
-
Veliki Zimbabve -
Naselje ispod akropole -
Toranj u unutrašnjosti akropole -
Zidine Zimbabvea -
Kamena greda iznad prolaza
- Ilustrirana obiteljska enciklopedija, Svezak 14 (T-Z), Dorling Kindersley, 2008.
- Peter Garlake, Early Art and Architecture of Africa, Oxford: Oxford University Press, 2002. ISBN 0-19-284261-7.
- ↑ Michel Lafon. 1994. Shona Class 5 revisited: a case against *ri as Class 5 nominal prefix (PDF). Zambezia. 21: 51–80
- ↑ David Fleminger, Mapungubwe Cultural Landscape, 30 Degrees South, 2008., str. 57. ISBN 978-0958489157.
- ↑ Antoon De Baets, Censorship of Historical Thought: a World Guide 1945-2000. Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. ožujka 2009. (Wayback Machine), 2002., London: Greenwood Press. pp. 621–625. ISBN 0313311935.
- ↑ M. Sibanda, H. Moyana i dr., The African Heritage, History for Junior Secondary Schools, Book 1., 1992., Zimbabwe Publishing House. ISBN 9780908300006
- Prezentacija na stranici UNESCO-a (engl.)
- Literatura o Velikom Zimbabveu na stranici aluka.org[neaktivna poveznica] (engl.)
