Boja
Boja je osjetilni doživljaj svjetlosnog odraza od čestice/objekta.
U vidnom spektru, odnosno skupu boja, koje ljudsko oko može raspoznati, dolaze redom crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, ljubičasta. Učestalost (frekvenciju) svjetlosnog vala ispod učestalosti za crvenu boju nazivamo infracrvenim valom. Učestalost svjetlosnog vala iznad učestalosti za ljubičastu boju nazivamo ultraljubičastom bojom. Ljudsko je oko ne zapaža (tada vidimo drugu boju koja je u pozadini), ali je vidni organi nekih životinja zapažaju, poput pčelinjeg oka. Spektar boja se može vidjeti ako snop bijele svjetlosti usmjerimo na prizmu, i tada dolazi do njena rasapa. Infracrveni val se može opaziti na drugi način: nađe li mu se na putu u rasutom spektru toplomjer, temperatura biva povišena - ljudski ga organizam doživljava kao toplinu.
Prva podjela boja je na osnovne i složene. Tri osnovne boje su: crvena, žuta i plava. One se zovu i primarne boje. Tri složene boje dobivaju se miješanjem osnovnih boja: crvena+žuta=narančasta, plava+žuta=zelena i plava+crvena=ljubičasta. Te boje se nazivaju i sekundarne. Tercijarne boje dobivaju se miješanjem primarnih i sekundarnih (npr. plavozelena, žutozelena i dr.).
Boje vidljive ljudskom oku
| Boja | raspon valnih duljina | frekvencijski raspon |
|---|---|---|
| crvena | ~ 625-740 nm | ~ 480-405 THz |
| narančasta | ~ 590-625 nm | ~ 510-480 THz |
| žuta | ~ 565-590 nm | ~ 530-510 THz |
| zelena | ~ 500-565 nm | ~ 600-530 THz |
| cijan | ~ 485-500 nm | ~ 620-600 THz |
| plava | ~ 440-485 nm | ~ 680-620 THz |
| ljubičasta | ~ 380-440 nm | ~ 790-680 THz |
Druga podjela boja je na tople (crvena, žuta, narančasta) i hladne (plava, ljubičasta, zelena). Tako su podijeljene zato što se u prirodi mogu zamijetiti uz određena toplinska stanja (crveno – vatra, plavo – more). U neutralne boje spadaju smeđa, kavena i sl..
Komplementarne boje su dvije boje od koje jedne nema ni malo u drugoj boji. One se nalaze na suprotnim stranama Ostwaldovog kruga boja. To su: narančasta i plava (zato što narančasta nastaje miješanjem crvene i žute, tj. u sebi nema nimalo plave boje), ljubičasta i žuta, crvena i zelena.
Dugine boje obuhvaćaju spektar šest boja (primarne i sekundarne) koje možemo vidjeti propuštanjem zrake svjetlosti kroz trostranu kristalnu prizmu.
Znanost koja se bavi proučavanjem boja zove se optika.
Crvena - ljubav, strast, radost, tamno crvena - vrag, revolucionarna boja Zelena - mir (maslinova grana, lovorov vijenac), nada, besmrtnost (evergreen).
Žuta - um, pamet, svjetlo, razum.
Ljubičasta - čarobnjaštvo, pokora, strpljenje, umjetnost.
Narančasta - plodnost, sjaj, bogatstvo.
Ružičasta - slatkoća, sramežljivost, nježnost, djevojaštvo.
Grimizna - čast, kraljevstvo, kardinalska boja, dostojanstvo, bogatstvo, čast, uzvišenost.
Bijela - čistoća, mir.
Crna - tuga, bolest, smrt, nesreća, teror.
Svaka boja ima određeno psihološko djelovanje, tj. izazivaju kod nas razne osjećaje. Evo primjera nekih boja i njihovih djelovanja:
Crvena - snažno, razdražujuće djelovanje, popravlja raspoloženje, ubrzava puls, disanje i mišićnu napetost.
Žuta - djeluje poticajno, izaziva radost i veselje, velike je vidljivosti i upotrebljava se u prometu.
Narančasta - djeluje svečano, veselo, izaziva osjećaj zdravlja, životne radosti.
Zelena - odmara, djeluje blago, stvara unutrašnji mir, odmara vid.
Plava - djeluje smirujuće, suprotno od crvene, pasivno, hladno, potiče koncentraciju i umiruje.
Ljubičasta - djeluje mistično, tajanstveno, očaravajuće i prigušuje strasti.
Bijela - umara.
Stari hrvatski izrazi za boju, u smislu vidnog osjetilnog doživljaja, su krasa, mast i cvijet (Klaić: Rječnik stranih riječi). Krasu prepoznajemo u izrazu krasno, krasan, a mast je ostao, primjerice u crnomanjast.
