Bor (biljka)

Rod borovi (lat. Pinus) obuhvata zimzeleno drveće iz porodice Pinaceae. Postoji između 105 i 120 vrsta bora, rasprostranjenih u različitim staništima uglavnom sjeverne hemisfere.^[1][2]

Obični bor ili beli bor (lat. Pinus sylvestris) je Crne Gore vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Raste u širokom području Europe i Sjeverne Azije.

Visok je do 40 m. Drvo obiluje smolom. Ima mnogo formi i geografskih oblika.

Kora je na gornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastožuta, a ljušti se u tankim ljuskama. Donji dio debla ima sivosmeđu, izbrazdanu, debelu koru. Debla starijih stabala su crvenkasta i tanka.

Korijenov sustav ima jaku žilu srčanicu.

Pupovi nisu smolasti. Po obliku su jajasto-valjkasti i zaobljeni. Ljuske su priljubljene sa više-manje slobodnim sesastim vrhovima, a duge su 6-2 mm.

Iglice (četine) stoje na kratkim izbojcima po dvije u bjeličastom rukavcu, duge 4 do 8 cm i do 2 mm široke. Gipke su i tanke, šiljate, često blago uvijene (usukane), svijetlosivo-zelene, zelena ili tamnozelene boje. Ostaju na granama 2-3 godine, a na višim nadmorskim visinama i duže.

Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su jajasti, sumpornožuti, do 1 cm dugi, a ženski su u obliku malih smeđih ili crvenih šišarica.

Šišarke (češeri) su svjetlosmeđi ili sivkasti, sa izraženom kratkom drškom na kojoj vise. Jajasto-čunjastog su oblika, često asimetrične, 3 do 8 cm duge i 2–3 cm široke, rombična štitića, bez šiljka. Apofiza je ravna ili piramidalno izvučena, sa grbicom na vrhu.

Sjeme je tamnosmeđe, 3–4 mm dugo, sa 3-4 puta dužim prozirnim kriocetom koje obuhvaća sjeme kao kliještima i od njega se lako odvaja. Sazrijeva u listopadu druge godine, a ispada u proljeće treće godine. Klije sa 4 do 8, a najčešće sa 6 supki.

Voli puno svjetlosti, što ga ograničava i smanjuje mu konkurentnost prema ostalim vrstama drveća. Prilagodljiv je na ekološke uvjete temperature, vlage i tla. Doživi do 250 godina. Počinje plodonositi između 10-te i 20-te godine na osami, a 20 godina kasnije u sastojini. U mladosti je osjetljiv na snijeg. Dobro podnosi mraz, sušu i zimske studeni i zagađenja.

Crni bor (lat. Pinus nigra) je crnogorično drvo iz porodice Pinaceae.

Raste u južnoj Europi, sjeverozapadnoj Africi i Maloj Aziji.

Naraste do 40 m. Krošnja je jajasta, a u starijoj dobi i na kamenitom tlu široko zaobljena ili kišobranasta, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha.

Kora je debla tamno-siva i izbraždena. U starijoj dobi je duboko raspucala na nepravilne izdužene ploče. Debela je i do 10 cm.

Pupovi su smolasti, okruglasti, u pršljenovima, prekriveni tankim sivim ljuskicama. Dugi su 1 do 2 cm.

Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su žućkasti, oko 2 cm dugi, u grupama. Ženski su cvjetovi pojedinačni. Cvjeta u svibnju.

Iglice su tvrde, blago povijene, tamno-zelene, 8–15 cm duge, 1.5 – 2 mm debele, naglo ušiljenog žućkasta vrha. Nalaze se u bjelkastom, oko 1 cm dugom rukavcu, po 2 u grupi.

Češeri su simetrični, 5–8 cm dugi i do 4 cm debeli, žuto-smeđi, dozrijevaju u 3. godini. Češerne su ljuske odrvenjene, odozdo čađavocrne. Zriju druge godine, a otvaraju se u proljeće treće godine.

Razmnožava se sjemenom. Sjeme klije sa 6-10 , većinom 8 supaka. Sivosmeđe je boje, dugo 5–7 mm, široko oko 4 mm, sa oko 2 cm dugim krilcem. Jedan kilogram sjemena sadrži oko 53 000 sjemenki, čija je klijavost preko 80%.

Ima korijensku mrežu sa žilom srčanicom. Korijenje prodire između kamenja i poboljšava uvjete za ostale vrste. Živi do 500 godina.

Drvo obiluje smolom. Ima veliku bjeliku, a razmjerno malu srž.

Naseljava kserotermna staništa, pretežno na vapnencu, dolomitu i serpentinu, većinom na toplijim ekspozicijama, brdskog i gorskog pojasa. Tvori čiste ili miješane sastojine.

Rasporstranjen je u srednjoj i južnoj Europi i zapadnoj Aziji.

Vrsta je polusvjetla, može podnijeti postranu zasjenu obližnjeg drveća. Pomladak treba dosta svjetla za razvoj, ipak podnosi više zasjene od pomlatka običnog bora. Što je sastojina kvalitetnija, zahtjevi za svjetlom su manji. Otporan je na sušu te dobro podnosi mraz. Umjereno je osjetljiv na zimske studeni. Nije osjetljiv na dim, tvorničku prašinu i štetne plinove pa je pogodan za osnivanje zelenih površina u blizini industrijskih centara. Vrlo je značajan za pošumljavanje, jer je skroman u zahtjevima na vodu i svojstva tla. Popravlja tlo, podnosi sušu, žegu i buru.

Crni bor ima ima više varijeteta i formi. U Hrvatskoj rastu Pinus nigra var. austriaca – austrijski crni bor i Pinus nigra var. dalmatica – dalmatinski crni bor (Brač, Hvar i Pelješac). Postoje i krimski, kalbrijski, balkanski, zlatiborski varijeteti crnog bora.

Subsección Cembra

• Pinus cembra L.
• Pinus koraiensis Siebold & Zucc.
• Pinus albicaulis Engelm.

Podsekcija Flexilis

• Pinus flexilis James
• Pinus armandii Franch.

Podsekcija Strobi

• Pinus strobus L.
• Pinus lambertiana Dougl.
• Pinus ayacahuite Ehrenb.
• Pinus wallichiana A.B.Jacks.
• Pinus peuce Griseb.
• Pinus parviflora Siebold & Zucc.
• Pinus monticola Dougl. ex D.Don

Sekcija Cembroides

[uredi | uredi kod]

Podsekcija Cembroides

• Pinus cembroides Zucc.
• Pinus monophylla Torr. & Frém.
• Pinus edulis Engelm.
• Pinus pinceana Gord.

Podsekcija Balfouriana

• Pinus balfouriana Jeffrey ex A.Murray
• Pinus aristata Engelm.

Podsekcija Gerardiana

• Pinus gerardiana Wall.
• Pinus bungeana Zucc.

Sekcija Nelsonii

[uredi | uredi kod]

• Pinus nelsonii Shaw.

Podrod Pinus (sin. Diploxylon)

[uredi | uredi kod]

Sekcija Pinus (sin. Sylvestris)

[uredi | uredi kod]

• Pinus sylvestris L.
• Pinus mugo Turra
• Pinus uncinata Ramond ex DC.
• Pinus hwangshanensis Hsia
• Pinus nigra Arn. ss. lt.
• Pinus heldreichii Christ
• Pinus tabuliformis Carrière
• Pinus thunbergii Parl.
• Pinus densiflora Siebold & Zucc.
• Pinus kesiya Royle ex Gord.
• Pinus yunnanensis Franchet
• Pinus resinosa Aiton
• Pinus tropicalis Morelet

Sekcija Pinaster

[uredi | uredi kod]

• Pinus pinaster
• Pinus halepensis Mill.
• Pinus brutia Ten.
• Pinus merkusii Jungh. & De Vries
• Pinus latteri Mason
• Pinus roxburghii Sarg.
• Pinus canariensis

Sekcija Pinea

[uredi | uredi kod]

• Pinus pinea L.

Sekcija Banksiana

[uredi | uredi kod]

• Pinus banksiana Lamb.
• Pinus contorta Haenke

Sekcija Australis

[uredi | uredi kod]

• Pinus palustris Mill.
• Pinus caribaea Morelet
• Pinus occidentalis Swartz
• Pinus taeda L.
• Pinus echinata Mill.
• Pinus rígida Mill.
• Pinus serotina Michx.

Sekcija Leiophylla

[uredi | uredi kod]

• Pinus leiophylla Schltdl. & Cham.
• Pinus chihuahuana Engelm.
• Pinus lumholtzii B.L.Rob. & Fernald
• Pinus teocote Schltdl. & Cham.

Sekcija Oocarpae

[uredi | uredi kod]

• Pinus pringlei Shaw
• Pinus lawsonii Roezl
• Pinus oocarpa Schiede
• Pinus radiata D.Don. Morelet (sin. P. insignis) - Pino de Monterrey
• Pinus attenuata Gord. (sin. P. tuberculata)
• Pinus greggii Engelm.
• Pinus patula Schltdl. & Cham.

Sekcija Ponderosa

[uredi | uredi kod]

• Pinus ponderosa Dougl.
• Pinus arizonica Engelm.
• Pinus montezumae Lamb.
• Pinus hartwegii Lindl.
• Pinus durangensis Martínez
• Pinus pseudostrobus Lindl.
• Pinus rudis Endl.
• Pinus torreyana Parry ex. Carr.
• Pinus engelmannii Carrière
• Pinus jeffreyi A.Murray
• Pinus sabiniana Dougl.
• Pinus coulteri D.Don.

Povezano

[uredi | uredi kod]

• Crni bor
• Bijeli bor

Literatura

[uredi | uredi kod]

1. ↑ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12 February 2014. 
2. ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2007). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Bor (biljka) na Wikimedijinoj ostavi

• Balkanski borovi: vrste i ekologija šuma
• [1]
• Arboretum de Villardebelle
• Gymnosperm Database - Pinus Arhivirano 2004-08-03 na Wayback Machine-u
• Gymnosperm families - scroll down to the Pinaceae