Borisov
Barisaŭ Барысаў | |
|---|---|
grad | |
 | |
 Zastava  Grb | |
  Barisaŭ | |
| Koordinate: 54°14′00″N 28°30′00″E / 54.233333°N 28.5°E | |
| Država | Bjelorusija |
| Oblast | Minska |
| Rajon | Barisavski |
| Površina | |
| • Ukupno | 45,97 km² |
| Nadmorska visina | 169 m |
| Stanovništvo (2024) | |
| • Ukupno | 135.696 |
| • Gustina | 2.952/km² |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Poštanski broj | 222xxx |
| Pozivni broj | (+375) 01777 |
Barisav, Barisaŭ ili Borisov (bjeloruski: Барысаў, ruski: Борисов) je grad od 135.696 stanovnika u Bjelorusiji smješten na obalama rijeke Berezine, pritoke Dnepra. Nalazi se unutar Minske oblasti i služi kao administrativno središte Barisavskog okruga. Udaljen je 74 kilometra sjeveroistočno od glavnog grada Minska.
Grad se nalazi na pola puta između Minska i Orše, na cesti M1 Minsk-Moskva. Udaljeno je oko deset kilometara od grada Žodina, te sedamdeset i četiri kilometra od Minska u smjeru sjeveroistoka.
Barisav se po prvi put spominje u Lavrentevskim ljetopisima iz 1127. kao utvrđenje koje je 1102. osnovao polocki knjaz Boris Vseslavovič na mjestu današnjeg sela Starabarisav koje je kasnije uništeno u požaru. Novo naselje podignuto je četiri kilometara jugoistočno od prvog naselja i sastojalo se od drvenog utvrđenja koje je postojalo sve do 18. stoljeća.
Zahvaljujući svom pogodnom i strateškom položaju Barisav je bio važan trgovački centar tijekom cijelog 13. vijeka, a krajem 13. vijeka postaje sastavni dio Velike knjaževine Litve. Od velikog knjaza Sigismunda grad je 1563. dobio Magdeburško pravo postavši tako slobodan trgovački grad. Nakon potpisivanja ugovora o stvaranju Lublinske unije 1569. Barisav postaje dio Poljsko-Litvanske države, u čijem sastavu je ostao sve do 1793. kada dolazi pod vlast Ruskog carstva, kao rezultat Druge podjele Poljske.
U blizini grada je 1812. vođena bitka između Napoleonovih trupa i ruske vojske prilikom prelaska rijeke Berezine, a brojni materijalni ostaci koji svjedoče o toj bici danas se čuvaju u gradskom muzeju Barisava. U čast te pobjede ruske vojske 1967. podignut je spomenik na mjestu održavanja bitke. Na uspomenu na te događaje, u gradu se održava festival.
.jpg)
Godine 1871. kraj Barisava je prošla željeznička pruga koja je povezivala Brest sa Moskvom. Iako je grad sa okolinom 1917. postao sastavni dio Sovjetskog Saveza, ubrzo je okupiran od strane prvo nemačke (1918), a potom i poljske vojske (1919/20). Godine 1920. postaje sastavni dio Bjeloruske SSSR, a 1924.postaje okružni centar.
Tijekom Drugog svjetskog rata Barisav je bio pod okupacijom Fašističke Nemačke – od 2. jula 1941. pa sve do 1. jula 1944) – i za to vrijeme je u šest koncentracionih logora – koliko je postojalo u gradu – i široj okolini ubijeno preko 33.000 ljudi.
Od maja 1948. grad je dom zapovjedništva 7. tenkovske armije, koja je postala 65. armijski korpus, a potom je od 2001. Sjeverozapadno operativno zapovjedništvo Oružanih snaga Bjelorusije. U 2000-ima gradonačelnik je bio Vasilij Burgun.
Barisav ima vlažnu kontinentalnu klimu (Köppen: Dfb), sa hladnim zimama i toplim ljetima.
| Klimatološki medijani za Barisav (1991–2020) | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
| Apsolutni maksimum (°C) | 4,1 | 5,5 | 12,6 | 22,6 | 27,4 | 29,9 | 31,2 | 30,7 | 25,7 | 18,9 | 10,8 | 5,6 | 31,2 |
| Srednji maksimum (°C) | −2,2 | −1,0 | 4,5 | 12,9 | 19,0 | 22,6 | 24,5 | 23,6 | 17,6 | 10,2 | 3,3 | −0,9 | 11,2 |
| Srednja dnevna (°C) | −4,5 | −4,0 | 0,4 | 7,4 | 13,2 | 16,9 | 18,8 | 17,8 | 12,4 | 6,4 | 1,1 | −2,8 | 6,9 |
| Srednji minimum (°C) | −6,8 | −6,6 | −3,0 | 2,6 | 7,8 | 11,6 | 13,7 | 12,7 | 8,1 | 3,4 | −0,9 | −4,8 | 3,1 |
| Apsolutni minimum (°C) | −20,3 | −18,3 | −12,0 | −4,0 | 0,3 | 5,2 | 8,8 | 6,6 | 1,1 | −4,5 | −9,9 | −14,9 | −20,3 |
| Precipitacija (mm) | 42,1 | 40,0 | 41,0 | 41,6 | 63,0 | 78,0 | 94,0 | 75,2 | 58,3 | 54,6 | 47,6 | 41,0 | 6764 |
Nakon Drugog svjetskog rata, Barysaŭ je postao veliki industrijski centar. Godine 2002., na području grada bila je 41 velika tvornica. Željeznica je važna arterija gospodarstva. Najveće tvornice su: BATE (automobilski dijelovi), AGU (auto-hidraulika), farmaceutska postrojenja i tvornica turbokompresora.
Grad se danas dijeli na stari i novi dio, koje dijeli rijeka Berezina. Većina stanovnika živi u stanovima, dok su porodične kuće rjeđe.
U gradu djeluje fudbalski klub BATE, koji je u posljednjem desetljeću jedan od najuspješnijih bjeloruskih fudbalskih klubova, više puta prvak Bjelorusije. Nastupao je nekoliko puta u Ligi prvaka kao prvi i jedini bjeloruski klub do sada. Klub je nastao 1973. godine i ponovno osnovan 12. aprila 1996.
- Josif Adamovič, sovjetski političar;
- Jevsej Vajnrub, sovjetski pukovnik;
- Matvej Vajnrub, sovjetski general-pukovnik;
- Haim Laskov, izraelsko vojno lice;
- Anatolij Gromiko, sovjetski znanstvenik i diplomat;
- Anatolij Čubajs, ruski političar i državni savjetnik;
- Andrej Aramnau, bjeloruski dizač utega;
- Dmitrij Baga, fudbaler;
- Aleksej Alipov, strijelac;
- Viktar Sasunouski, hrvač grčko-rimskim stilom;
- Kiril Maskevič, hrvač grčko-rimskim stilom;
