Kongregacija

Kongregacija (lat. congregatio), od latinskoga congregatio (con, s + grex, društvo, družina), može značiti:

• udruga više samostojnih samostana (benediktinska Mljetska kongregacija, dominikanska Dubrovačka kongregacija),
• redovnička ustanova novijega doba (pasionisti, redemptoristi, maristi, spiritanci, monfortanci, salezijanci, dehonijanci, verbiti, dominikanke…) čiji članovi ne polažu svečane redovničke zavjete i u pravilu nisu dužni zajednički moliti časoslov,
• dikasterij ili tijelo (zbor) Rimske kurije,
• u starije doba naziv za županijsku skupštinu u Hrvatskoj.
• Engleski congregation učestalo se i netočno prevodi kao kongregacija namjesto: vjernička zajednica, zajednica vjernika, župna zajednica.

Ovaj pojam također označava stalno kardinalsko povjerenstvo Rimske kurije kao najvišeg nadleštva Svete Stolice (Kongregacija za nauk vjere, Kongregacija za kler, Kongregacija za biskupe, Kongregacija za katolički odgoj, itd.). Na čelu svake Kongregacije nalazi se prefekt ili predstojnik.

Kongregacija predstavlja povjerenstvo koje ima na raspolaganju radna sredstva, urede i službe. To je originalna koncepcija koja nema sličnosti s drugima u državnoj upravi. Ona bi se mogla usporediti s vlašću ministra jednog ministarstva i odgovarajuće parlamentarne komisije, koja utvrđuje njenu politiku. U rimskoj kongregaciji razlikujemo komisiju, koju su u početku tvorili kardinali, a koja od reforme Kurije pape Pavla VI. iz godine 1967. ima i nekoliko biskupa s raznih kontinenata, i dikasterij u pravom smislu riječi, tj. odjele. Članovi komisije sastaju se redovito jednom tjedno točno određenim danom. Na čelu je svake kongregacije kardinal prefekt koji se imenuje na pet godina, kao u ostalom i svi dužnosnici Kurije, koji ima za pomoćnika jednoga tajnika, nadbiskupa, i jednog ili dva podtajnika. Odjeli kongregacija, odnosno osoblje, više ili manje brojno, međusobno se vrlo razlikuju. Svaka kongregacija ima određeni broj savjetnika, prelata, svjetovnih svećenika, redovnika ili laika, koji su zapravo stručnjaci za pojedina područja i koji daju, uglavnom pisano mišljenje o raznim pitanjima.

• Kongregacija za nauk vjere ima za cilj očuvanje katoličke vjere i morala. Ona preispituje nova učenja i, po potrebi ih prosuđuje. Nadležna je za pitanja discipline na određenom broju područja. Toj kongregaciji pridruženi su Međunarodna teološka komisija i Papinska komisija za reviziju i dopunu Vulgate (latinska Biblija).

• Kongregacija za biskupe zadužena je za rješavanje svih problema biskupa i biskupija, osim onih koje ovise o kongregacijama za Istočnu crkvu i za evangelizaciju naroda. Ona priprema biskupska imenovanja, osim u nekolicini zemalja (npr. Francuskoj). Ona je posrednik između biskupskih konferencija i Kurije. Toj kongregaciji pridruženi su Komisija za Latinsku Ameriku i Komisija za emigrante i raseljene.

• Kongregacija za Istočne Crkve u potpunosti je odgovorna za sve biskupije raznih istočnih obreda (antiohijskog, aleksandrijskog, bizantskog). O toj kongregaciji ovise Papinski institut za orijentalne studije, Institut sv. Ivan Damaščanski za istočne svećenike koji studiraju u Rimu i pet kolegija za Armence, Etiopljane, Grke, Ruse i Ukrajince.

• Kongregacija za kler ima trostruku zadaću; bdjeti nad svetošću i disciplinom klera, nadzirati i poticati katehezu, tj. vjersko obrazovanje kršćana, pratiti probleme koji su povezani s materijalnom zbrinutošću klera i s upravljenjem crkvenih dobara.

• Kongregacija za redovnike i svjetovne institute nadležna je za sve redovnike i redovnice. Ona osniva, mijenja ili ukida redove i družbe, nadzire njihovu disciplinu, te rješava različite probleme.

• Kongregacija za evangelizaciju naroda ima zadaću da upravlja i koordinira misijskim apostolatom. Kongregacija potiče, upravlja ili nadzire određeni broj pridruženih tijela, kao što su:
  • Komisija za teologiju, duhovnost i misijsku animaciju;
  • Komisija za kontrolu biskupskih konferencija, osnivanje i uređenje vjerskih ustanova i sjemeništa;
  • Pastoralna komisija za proučavanje pastoralnih načela i metoda koje se tiču misijske djelatnosti i suradnje;
  • Komisija za katehezu i vjeroučitelje
  • Vijeće papinskih djela za širenje vjere;
  • Više vijeće djela za širenje vjere;
  • Više vijeće Zaklade sv. Petra Apostola za domorodačka sjemeništa;
  • Više vijeće Misijske zaklade klera;
  • Više vijeće Zaklade sv. Djetinjstva;
  • Međunardona agencija za tisak "FIDES".

• Kongregacija za bogoštovlje i sakramente osnovana je 1975. stapanjem Kongregacije za sakramente i Kongregacije za Božanski kult. Bdije nad poštivanjem stegovnih pravila pri djeljenju sakramenata.

• Kongregacija za kauze svetaca ispituje, ponekad i stoljećima, djela i zasluge muškaraca i žena koji su svojim vrlinama i čudima zaslužili, da se uvrste u svece. Komisija raspolaže povijesno-hagiografskom službom.

• Kongregacija za katolički odgoj vodi brigu o sjemeništima, sveučilištima i nesveučilišnim obrazovnim ustanovama. O toj kongregaciji ovisi Papinsko djelo za svećenička zvanja.

• Službene stranice Svete stolice