Kvarnerski zaljev
| Kvarnerski zaljev Quarnaro | |
|---|---|
 | |
| Država |  Hrvatska |
Kvarnerski zaljev (talijanski: Quarnaro, Quarnero, Carnaro, latinski: Liburnicus Sinus) je ime sjevernog dijela Jadranskoga mora između vinodolske-velebitske i istarske obale.[1]
Karakteristike
Kvarnerski zaljev je otočnim nizovima razdijeljen na Riječki zaljev (sjever), Velebitsko-vinodolski kanal (dio između obale Hrvatskoga primorja i otoka Krka, Raba i Paga), Kvarnerić (između otočkog niza Krka, Raba i Paga s jedne, i Cresa i Lošinja s druge strane:[1]
Ime Kvarner se koristi za dio između otoka Cresa i Lošinja i istarske obale, a Vela Vrata za tjesnac širok je 4,2 km na sjeveru Kvarnera između Cresa i istarske obale.[1]
Najveći grad Kvarnerskog zaljeva je Rijeka, velika luka i industrijski centar, ostali veći urbani centri su ljetovališta Opatija i Lovran na zapadu, Crkvenica i Senj na istoku, te Krk i Rab u sredini Kvarnera. Na Kvarneru u užem smislu jedini veći grad je Cres, uz historijski gradić Osor na prevlaci koja razdvaja otok Cres od otoka Lošinja.[1]
Duž istarske obale nema većih gradova, već samo manjih luka; Plomin, Rakalj, Krnica, Ližnjan i Medulin.[1]
Uz Krk se prema Rabu nižu otočići Prvić, Sv. Grgur i Goli, a prema Cresu Plavnik. Uz obalu Cresa i Lošinja otočići Zeča, Unije, Susak, Vele i Male Srakane. A od Lošinja u Kvarneriću leže Ilovik, Silba, Olib i Premuda.
Brodovi iz Rijeke za Dalmaciju plove Kvarnerićem, a kroz Kvarner plove veći teretni brodovi prema otvorenom moru.[1]
Kvarnerski zaljev je vrlo razveden, prosječno dubok 50 m, u Riječkom zaljevu 50-60 m.[2] U Kvarneriću je maksimalna dubina 104 m, i to na istoku Cresa.[2] Zaljev je najdublji u kanalu Krušija između Plavnika i Cresa -114 m.[2]
Prosječna amplituda plime i oseke u Rijeci je 30 cm. Maksimalna amplituda zabilježena u Rijeci iznosi 1.35 m, za razliku od tog u Veneciji 2.15, a u Trstu 2,41 m.[2]
Kako je Kvarnerski zaljev okružen rubom visokih planina, često je izložen utjecajukontinentalne klime, pa su česti prodori hladnoga zraka - bura sa sjeveroistoka, i tramontana sa sjevera, naročito zimi.[1]
Za rane antike zaljev se nazivao Sinus Flanaticus, po Flanoni (današnji Plomin u Istri), a za kasne antike Liburnicus Sinus (Liburnski zaljev).[1]
Po jednoj hipotezi ime Kvarner možda potječe od latinskog mare quaternarium = četiri mora, jer je otocima bio podjeljena na četiri plovna puta.[1]
Po drugoj hipotezi ime mu potječe od talijanske cavernariu = zaljev spilja.[2]
Galerija slika
-
Pogled iz Kastva na zaljev -
Kvarner sa Učkom -
Vela vrata -
Velebitski kanal
Izvori
Vanjske veze
- Kvarner(sh)
- Karta zaljeva(sh)
