Kvarnerski zaljev

Kvarnerski zaljev
Quarnaro
Austro-Ugarska karta zaljeva
Austro-Ugarska karta zaljeva
Austro-Ugarska karta zaljeva
Država  Hrvatska

Kvarnerski zaljev (talijanski: Quarnaro, Quarnero, Carnaro, latinski: Liburnicus Sinus) je ime sjevernog dijela Jadranskoga mora između vinodolske-velebitske i istarske obale.[1]

Karakteristike

Kvarnerski zaljev je otočnim nizovima razdijeljen na Riječki zaljev (sjever), Velebitsko-vinodolski kanal (dio između obale Hrvatskoga primorja i otoka Krka, Raba i Paga), Kvarnerić (između otočkog niza Krka, Raba i Paga s jedne, i Cresa i Lošinja s druge strane:[1]

Ime Kvarner se koristi za dio između otoka Cresa i Lošinja i istarske obale, a Vela Vrata za tjesnac širok je 4,2 km na sjeveru Kvarnera između Cresa i istarske obale.[1]

Najveći grad Kvarnerskog zaljeva je Rijeka, velika luka i industrijski centar, ostali veći urbani centri su ljetovališta Opatija i Lovran na zapadu, Crkvenica i Senj na istoku, te Krk i Rab u sredini Kvarnera. Na Kvarneru u užem smislu jedini veći grad je Cres, uz historijski gradić Osor na prevlaci koja razdvaja otok Cres od otoka Lošinja.[1]

Duž istarske obale nema većih gradova, već samo manjih luka; Plomin, Rakalj, Krnica, Ližnjan i Medulin.[1]

Uz Krk se prema Rabu nižu otočići Prvić, Sv. Grgur i Goli, a prema Cresu Plavnik. Uz obalu Cresa i Lošinja otočići Zeča, Unije, Susak, Vele i Male Srakane. A od Lošinja u Kvarneriću leže Ilovik, Silba, Olib i Premuda.

Brodovi iz Rijeke za Dalmaciju plove Kvarnerićem, a kroz Kvarner plove veći teretni brodovi prema otvorenom moru.[1]

Kvarnerski zaljev je vrlo razveden, prosječno dubok 50 m, u Riječkom zaljevu 50-60 m.[2] U Kvarneriću je maksimalna dubina 104 m, i to na istoku Cresa.[2] Zaljev je najdublji u kanalu Krušija između Plavnika i Cresa -114 m.[2]

Prosječna amplituda plime i oseke u Rijeci je 30 cm. Maksimalna amplituda zabilježena u Rijeci iznosi 1.35 m, za razliku od tog u Veneciji 2.15, a u Trstu 2,41 m.[2]

Kako je Kvarnerski zaljev okružen rubom visokih planina, često je izložen utjecajukontinentalne klime, pa su česti prodori hladnoga zraka - bura sa sjeveroistoka, i tramontana sa sjevera, naročito zimi.[1]

Za rane antike zaljev se nazivao Sinus Flanaticus, po Flanoni (današnji Plomin u Istri), a za kasne antike Liburnicus Sinus (Liburnski zaljev).[1]

Po jednoj hipotezi ime Kvarner možda potječe od latinskog mare quaternarium = četiri mora, jer je otocima bio podjeljena na četiri plovna puta.[1]

Po drugoj hipotezi ime mu potječe od talijanske cavernariu = zaljev spilja.[2]

Galerija slika

Pogled na zaljev sa Autoputa A6
Pogled na zaljev sa Autoputa A6

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Kvarnerski zaljev (hrvatska). Istrapedia. Pristupljeno 06. 05. 2017. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Quarnaro (talijanski). Enciclopedia Italiana (1935). Pristupljeno 06. 05. 2017. 

Vanjske veze