Suhozid
| Suhozid | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština | |
 | |
 Hrvatska,  Kipar,  Španija,  Bugarska,  Grčka,  Švicarska | |
| Regija: | Evropa |
| Godina upisa: | 2018. |
| ID: | 01687 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
Suhozid je konstrukcija nastala slaganjem kamena jedan na drugi, bez korištenja vezivnih materijala, osim ponekad suhe zemlje. Rasprostranjen je prvenstveno u ruralnim područjima – uglavnom na strmim terenima – kako unutar tako i izvan naseljenih prostora.[1]
Stabilnost objekata osigurava se pažljivim odabirom i postavljanjem kamena, a suhozidne konstrukcije oblikovale su brojne, raznolike pejzaže, formirajući različite načine stanovanja i poljoprivrednih objekata. Postoje razne svrhe gradnje suhozida:
- kao zid
- kao ograda oranice ili pašnjaka
- u gradnji bunar
- u gradnji puteva
Ovakve strukture svjedoče o metodama i praksama koje su ljudi koristili od prahistorije do danas da bi organizirali svoj životni i radni prostor optimizirajući lokalne prirodne i ljudske resurse. Suhozidi igraju važnu ulogu u sprječavanju klizišta, poplava i lavina, te u borbi protiv erozije, unapređenju biodiverziteta i stvaranju adekvatnih mikroklimatskih uslova za poljoprivredu. U izradi učestvuje većina članova ruralne zajednice u kojima je ovaj element duboko ukorijenjen, kao i profesionalci u građevinskom poslu. Konstrukcije od suhog kamena uvijek se izrađuju u savršenoj harmoniji s okolinom, a tehnika je primjer skladnog odnosa između čovjeka i prirode.
Zajednička kandidatura zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja (Kipar, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Španija i Švicarska) prihvaćena je 29. novembra 2018. god i suhozid je upisan na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva[2]
- Grupa autora: "Gradimo u kamenu". Split: Slobodna Dalmacija, 2012. ISBN 978-953-7088-73-6.
- Andro Nigoević: Suhozid - kameni spomenik žuljevitih dlanova, Hrvatska katolička mreža
