Sunizam

Karta rasprosranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %)Zeleno: sunitske zemlje, Crveno: šijitske zemlje, Plavo: Ibaditi (Oman)

Sunizam (od arapske riječi: سنة Sunnah, što znači riječi i djela[1]; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.[2] Sunite se također naziva i Ahl as-Sunnet wa'l-Jamā'ah (arapski: أهل السنة والجماعة što znači "ljudi Muhamedanske tradicije i zajednice") ili skraćeno samo Ahl as-Sunnet. Suniti su ogranak ortodoksnih muslimana koji sebe drže za jedine pravovjerne muslimane.

Škole sunitskog prava (mezheba)

[uredi | uredi kod]

Islamsko pravo je znano kao Šerijat, ono se temelji na Kur'anu i Sunnetu. Mezheba (Madh'hab) se prevodi kao "put", različite mezhebe odražavaju različita mišljenja o nekim pravima i obvezama Šerijata, tako na primjer jedna mezheba vidi nešto kao obvezu, dok druga ne. Postoje četiri šerijatske škole mezheba:

Hanefijska škola

[uredi | uredi kod]

Osnivač ove škole bio je Abu Hanifah (702.-† 767.), koji je rođen u Kufi, Irak.[3] Slijedbenici ove škole su muslimani: Bangladeša, Pakistana, Indije, Afganistana, velikog dijela Srednje Azije, južne Rusije, Kavkaza, te Balkana, Turske te dijela Iraka. Ova škola ima slijedbenike i u muslimanima Velike Britanije i Njemačke.

Malikijska škola

[uredi | uredi kod]

Utemeljitelj ove škole bio je Malik ibn Anas (-† 795.) on je razvio svoje ideje u Medini, gdje je bio jedan od posljednjih preživjelih drugova Muhameda, i njegove uže porodice. Njegov nauk je zabilježen u knjizi Muwatta koja je zakon za većinu muslimana Afrike, osim onih u Donjem Egiptu, Zanzibaru i Južnoj Africi. Malikijska škola je popularna i kod muslimana Francuske. Malik ibn Anas bio je osobni učitelj Hanafija i Idrisa ash-Shafi`ija.

Šafijska škola

[uredi | uredi kod]

Prvi čovjek ove škole bio je Muhammad ibn Idris ash-Shafi`i (-† 820.) učenik Malika ibn Anasa. On je djelovao Iraku te potom u Egiptu. Do učenja ove škole drže muslimani; Indonezije, Donjeg Egipta, Malezije, Bruneja, Singapura, Somalije, Jordana, Libanona, Sirije, Kerale u Indiji , Šri Lanke, Maldiva , Palestine, Jemena i Kurdistana. Al-Shafi'i je posebno naglašavao Muhamedov Sunnet (sve ono što je radio, govorio ili šutnjom odobrio) to je po njemu bio hadis (ono što je Muhamed rekao) i izvor Šerijata.

Hambelijska škola

[uredi | uredi kod]

Rodonačelnik ove škole bio je Ahmad bin Hanbali († 855.), koji je rođen je u Bagdadu. On je vrlo detaljno prostudirao nauk al-Shafi'ija. Unatoč zabranama i progonima, on je čvrsto ostao u stavu da sveta knjiga Kur'an nije stvorena. Ova škola ima najviše slijedbenika po Arapskom poluotoku.

Teologija četiri škola

[uredi | uredi kod]

Sljedbenici svih četiri škola slijede isti osnovni sustav vjerovanja, ali se razlikuju jedni od drugih u praktičnom izvođenjenju vjerskih rituala, te u pravničkim interpretacijama "božanskih principa" (šerijat) odnosno u interpretaciji Kur'ana i Hadisa (riječi). Sunitski muslimani drže da su oba dva izvora jednakovrijedna.

Postoje i druge sunitske šerijatske škole. Međutim, one imaju vrlo malo slijedbenika i relativno su nepoznate u odnosu na popularnost četiri glavne škole, također, mnogi od ovih škola su izumrle jer nisu imale dovoljno sljedbenike da opstanu.

Historijske sunitske države

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Sunna - Definitions from Dictionary.com
  2. Oxford Islamic Studies Online
  3. Hisham M. Ramadan: Understanding Islamic Law: From Classical to Contemporary, (AltaMira Press: 2006), str.26

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]