U ime obitelji
| U ime obitelji | |
|---|---|
 Štand udruge u Zagrebu | |
| Skraćenica | U ime obitelji |
| Osnivanje | 15. svibnja 2013. |
| Sjedište | Vodnikova 9, Zagreb |
| Regija djelovanja | Hrvatska |
| predsjednik | Ivan Munjin |
| Ključne ličnosti | Željka Markić |
U ime obitelji, hrvatska je građanska inicijativa, koja djeluje i kroz "Udrugu U ime obitelji" (osnovanu 15. svibnja 2013). U javnosti je postala poznata po inicijativi za promjenu hrvatskog Ustava uvođenjem odredbe prema kojoj se brak eksplicitno definira kao zajednica muškarca i žene i time implicitno zatvara mogućnost sklapanja istospolnih brakova.
U ime obitelji je u proljeće 2013. pokrenula masovno prikupljanje potpisa nužnih za referendum, temeljem koga bi se izglasao odgovarajući ustavni amandman. Akcija je trajala od 12. do 26. svibnja, kada je trebalo prikupiti 374.096 potpisa s pripadajućim podacima. Već 23. svibnja građanska inicijativa "U ime obitelji" objavila je kako je prikupljeno više od potrebnog broja potpisa, a 749.316 potpisa građana službeno je predano Hrvatskom saboru 14. lipnja 2013. [1]
Dana 8. studenog 2013. Hrvatski sabor je, na temelju tog zahtjeva, formalno raspisao referendum održan 1. prosinca 2013, na kome je većina birača prihvatila prijedlog.
Broj žiro-računa naveden na web-stranici građanske inicijative U ime obitelji ne pripada istoimenoj inicijativi, već udruzi pod imenom Udruga Građani odlučuju, ad-hoc osnovanoj 3. travnja 2013. godine. Navodno dopredsjednik te udruge je Krešimir Miletić (on se ne spominje u Registru udruga Republike Hrvatske Arhivirano 2014-03-28 na Wayback Machine-u), koji je i dopredsjednik političke stranke HRAST te je bio nositelj liste HRAST-a za Grad Zagreb. Zbog toga su neki upozoravali da se zapravo radi o prikrivenoj političkoj kampanji.
Glavna organizatorica građanske inicijative U ime obitelji je Željka Markić, koja je bila predsjednica HRAST-a, a od 2008. i potpredsjednica GROZD-a. [2]
Zbog isključivosti kampanje, neki su građansku inicijativu U ime obitelji kritizirali da zapravo potiče na mržnju prema drugačijima[3], dok Petar Vidov navodi: "Pitanje koje vam ekipa iz 'U ime obitelji' zapravo postavlja na referendumu glasi otprilike ovako: 'Jeste li za to da homoseksualci u RH budu građani drugog reda?' Iza floskule o 'promicanju obiteljskih vrijednosti' ne krije se ništa drugo nego zloćudan pokušaj getoizacije manjine kakvog se ne bi posramili ni arhitekti Hitlerovog Reicha".[4]
Aktivisti udruge u nekoliko su navrata bili izvrgnuti nasilju i huligalizmu, a Jutarnji list dao je otvorenu podršku takvim ispadima.[5][6]
- ↑ "Leko primio potpise". Večernji list.
- ↑ Ana Maria Kezerić (17. lipanj 2013). „U ime obitelji i naših džepova”. E-novine.
- ↑ Jelena Svilar (27. svibnja 2013). „U ime mržnje”. E-novine.
- ↑ Petar Vidov (9. studeni 2013). „Jeste li za to da gejevi budu građani drugog reda?”. E-novine.
- ↑ Ravlić, Josip (18. svibnja 2013): "Za Jutarnji list nasilje protiv neistomišljenika je simpatično". Bitno.net.
- ↑ Lika Plus (18. svibnja 2013): "Dvije pankerice napale štand" Arhivirano 2013-08-12 na Wayback Machine-u.