Bazna ganglija
| {{{Ime}}} | |
|---|---|
 Bazna ganglija označena gore desno | |
 Bazna ganglija na čeonom presjeku mozga | |
| Detalji | |
| Dio od | Cerebrum |
| Identifikatori | |
| MeSH | A08.186.211.730.885.105 |
| NeuroLex ID | Basal ganglia |
| Dorlands /Elsevier | n_11/12580456 |
| TA | A14.1.09.501 |
| FMA | 84013 |
| Anatomska terminologija | |
Bazna ganglija, osnovna ganglija ili bazna jezgra sadrži više supkortikalnih jezgara raznovrsnog porijekla, u mozgu kičmenjaka, nalazi se na dnu telencephalona.[1][2][3][4]
Jezgra baznih ganglija su snažno povezana sa moždanim korteksom, talamusom i moždanom, kao i nekoliko drugih područja mozga. Bazne ganglije imaju različite funkcije, uključujući: kontrolu voljnih motornih pokreta, proceduralno učenje, rutinska ponašanja ili "navike", kao što su bruksizam, pokreti očiju, spoznaje[5] i emocije.[6] Glavne komponente baznne ganglije – prema funkciji – su dorzalni strijatum (kaudalno jezgro i putamen), ventralni strijatum (nucleus accumbens i mirisni čvorovi), globus pallidus, ventralni pallidum, substantia nigra i suptalamsko jezgro.[7]
Važno je napomenuti, međutim, da se dorzalni striatum i globus pallidus mogu smatrati anatomski različitim od substantia nigra, nucleus accumbens i suptalamsko jezgra. Svaka od ovih komponenti ima složenu internu anatomski i neurohemijskih organizacije. Najveća komponenta, strijatum (dorzalni i ventralni), prima ulazne signale iz mnogih područja mozga izvan baznih ganglija, ali izlaz ima samo na ostale dijelove baznih ganglija. Pallidum prima ulaz iz striatuma, a šalje inhibitorni izlaz na veliki broj područja motornih veza. Substantia nigra je izvor strijatnog i ulaz neurotransmitera dopamina, koji ima važnu ulogu u funkciji baznih ganglija. Subthalamsko jezgr prima ulazne impulse uglavnom iz strijatuma kore velikog mozga, a projicira ih na globus pallidus.
Ppopularne današnje teorije impliciraju da bazn ganglija prvenstveno djeluju u izboru akcije; to jest, pomaže u određivanju odluke od nekoliko mogućih oblika izvršnih ponašanja u bilo kojem trenutku. U specifičnijem terminu, primarna funkcija bazne ganglije je vjerovatno da kontrolra i regulira rad motornih i premotornik područja moždane kore, tako da se voljni pokret mogu glatko izvesti.[8] Eksperimentalne studije pokazuju da bazna ganglija ima inhibitorni utjecaj na broj motornih sistema, i da je oslobađanje od ove inhibicije dozvoljava motor sistem da postanu aktivni. U "prebacivanje ponašanja", koje se odvija u okviru baznih ganglija pod utjecajem signala iz mnogih dijelova mozga, uključujući i prefrontalni korteks, koji ima ključnu ulogu u izvršnoj funkciji.[9]
Značaj ovih subkortikalnih jezgara za normalnu funkciju i ponašanje mozga naglašen je za brojna i raznovrsna neurološka stanja povezana sa disfunkcijom bazne ganglije, koje uključuju: poremećaje kontrole ponašanja, kao što su Touretteov sindrom, hemibalizam i opsesivno-kompulzivni poremećaj, distonija, ovisnosti i poremećaj pokreta, Od njih ih se najviše javlja u Parkinsonovoj bolesti, koja uključuje degeneraciju ćelija koje proizvode dopamin u substantia nigra pars compacta i Hungtinovoj bolesti, koja prije svega uključuje oštećenje strijatuma.
Smatra se da veliki broj visoko prijemčivih droga, uključujući i kokain, amfetamin i nikotin, djeluju uz povećanje efikasnosti ovog dopaminskog signala. Tu je i umiješanost hiperaktivnosti u VTA dopaminergičkim projekcijama u shizofreniji.[10]
Struktura
[uredi | uredi izvor]U pogledu razvoja, ljudski nervni sistem se često klasificira prema tri isvorna mjehura iz kojih se razvija. Ova primarne vezikule u normalnom razvoju formiraju nervnu cijev ljudskih fetusa i na početku uključuju prosencephalon, mesencephalon i rhombencephalon, od rostralnog ka kaudalnom smjeru (od glave do repa). Kasnije u razvoju nervnog sistema svaka ova sekcija se pretvara u manje komponente. Tokom razvoja, ćelije koje migriraju tangencijalno da formira baznu gangliju su u režiji bočnih i medijalnih ganglijskih eminencija. Slijedeća tabela pokazuje razvojnu klasifikaciju i prati je na anatomskim strukturama pronađenim u baznoj gangliji.[5][7][11][12] Strukture koje su relevantne za baznu gangliju su boldirane.
| Primarna podjela nervne cijevi | Sekundarna potpodjela | Finalni segmenti kod odraslog čovjeka |
|---|---|---|
| Prosencephalon |
| |
| Mesencephalon |
|
|
| Rhombencephalon |
Naprijed: strijatum, globus pallidus (GPe and GPi)
Otraga: subtalamusno jezgro (STN), substantia nigra (SN)
Bazna ganglija čini temeljnu komponent mozga. Za razliku od kortikalnog sloja koji oblaže površinu prednjeg mozga, bazalne ganglije su skup različitih masa: sive mase leži duboko u mozgu nedaleko od raskrsnice u [ [talamus]]. Kao i većina dijelova mozga, bazna ganglija se sastoji od lijeve i desne strane koje su jedna drugoj virtualne slike u ogledalu.
Što se tiče anatomije, bazne ganglije su podijeljene u četiri različite strukture, ovisno o tome da li su gornje ili donje ili rostralno/kaudalno; drugim riječima, u zavisnosti od toga koliko su blizu vrhu glave. Dva od njih, striatum i pallidum, su relativno veliki; druga dva, u substantia nigra i subtalamskom jezgru, su manji. U ilustraciji sa desne strane, dva koronalna presjeka ljudskog mozga pokazuju lokaciju komponenti baznih ganglija. Treba napomenuti da (ne vidi u ovom dijelu) da subthalamsko jedro i substantia nigra leže dublje (pozadi) u mozgu nego strijatum i pallidum.
Klinički značaj
[uredi | uredi izvor]Slijedeći spisak poremećaja prikazuje one koji su vezani za baznu gangliju
- Addikcija
- Atetoza
- Atmhormični sindrom (PAP sindrom)
- Hiperaktivnost poremećaj nedostatka pažnje (ADHD)
- Blefarospazam
- Bruksizam
- Cerebralna paraliza: oštećenja bazne ganglije tokom drugog i trećeg tromjesečja trudnoće
- Horea
- Distonija
- Fahrova bolest
- Sindrom prednjeg akcenta (FAS)
- Huntingtonova bolest
- Kernikterus
- Lesch–Nyhanov sindrom
- Glavni depresivni poremećaj [13]
- Opsesivno-kompulsivni poremećaj[14][15]
- Ostali snksiozni poremećaji
- PANDAS
- Parkinsonova bolest
- Spazmatska disfonija
- Mucanje[16]
- Sydenhamova horea
- Tardivna diskinezija, uzrokovana hroničnim antipsihotskim tretmanom
- Touretteov poremećaj
- Wilsonov bplest
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Dizdarević I.; Hadžiselimović R. (1987). Medicinska antropologija (1 izd.). Svjetlost, Sarajevo. ISBN 86-01-00364-8. Navedeno je više parametara
|author1=i|author=(pomoć) - ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-592-6.
- ^ a b Stocco, Andrea; Lebiere, Christian; Anderson, John R. (2010). "Conditional Routing of Information to the Cortex: A Model of the Basal Ganglia's Role in Cognitive Coordination". Psychological Review. 117 (2): 541–74. doi:10.1037/a0019077. PMC 3064519. PMID 20438237.
- ^ Weyhenmeyer, James A.; Gallman, Eve. A. (2007). Rapid Review of Neuroscience. Mosby Elsevier. str. 102. ISBN 0-323-02261-8.
- ^ a b Fix, James D. (2008). "Basal Ganglia and the Striatal Motor System". Neuroanatomy (Board Review Series) (4th izd.). Baltimore: Wulters Kluwer & Lippincott Wiliams & Wilkins. str. 274–281. ISBN 0-7817-7245-1.
- ^ Chakravarthy, V. S.; Joseph, Denny; Bapi, Raju S. (2010). "What do the basal ganglia do? A modeling perspective". Biological Cybernetics. 103 (3): 237–53. doi:10.1007/s00422-010-0401-y. PMID 20644953.
- ^ Cameron IG, Watanabe M, Pari G, Munoz DP. (juni 2010). "Executive impairment in Parkinson's disease: response automaticity and task switching". Neuropsychologia. Neuropsychologia. 48 (7): 1948–57. doi:10.1016/j.neuropsychologia.2010.03.015. PMID 20303998.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Inta, D.; Meyer-Lindenberg, A.; Gass, P. (2010). "Alterations in Postnatal Neurogenesis and Dopamine Dysregulation in Schizophrenia: A Hypothesis". Schizophrenia Bulletin. 37 (4): 674–80. doi:10.1093/schbul/sbq134. PMC 3122276. PMID 21097511.
- ^ Marín & Rubenstein. (2001). A Long, Remarkable Journey: Tangential Migration in the Telencephalon. Nature Reviews Neuroscience, 2.
- ^ Regina Bailey. "Divisions of the Brain". about.com. Arhivirano s originala, 2. 12. 2010. Pristupljeno 30. 11. 2010.
- ^ Kempton MJ, Salvador Z, Munafò MR, Geddes JR, Simmons A, Frangou S, Williams SC. (2011). "Structural Neuroimaging Studies in Major Depressive Disorder: Meta-analysis and Comparison With Bipolar Disorder". Arch Gen Psychiatry. 68 (7): 675–90. doi:10.1001/archgenpsychiatry.2011.60. PMID 21727252.CS1 održavanje: više imena: authors list (link) see also MRI database at www.depressiondatabase.org
- ^ Radua, Joaquim; Mataix-Cols, David (novembar 2009). "Voxel-wise meta-analysis of grey matter changes in obsessive–compulsive disorder". British Journal of Psychiatry. 195 (5): 393–402. doi:10.1192/bjp.bp.108.055046. PMID 19880927.
- ^ Radua, Joaquim; van den Heuvel, Odile A.; Surguladze, Simon; Mataix-Cols, David (5. 7. 2010). "Meta-analytical comparison of voxel-based morphometry studies in obsessive-compulsive disorder vs other anxiety disorders". Archives of General Psychiatry. 67 (7): 701–711. doi:10.1001/archgenpsychiatry.2010.70. PMID 20603451.
- ^ Alm, Per A. (2004). "Stuttering and the basal ganglia circuits: a critical review of possible relations". Journal of communication disorders. 37 (4): 325–69. doi:10.1016/j.jcomdis.2004.03.001. PMID 15159193.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- https://web.archive.org/web/20070927220445/http://rad.usuhs.edu/medpix/medpix.html?mode=image_finder&action=search&srchstr=basal%20ganglia&srch_type=all Imaging of Basal Ganglia] at [[Uniformed Services University of the Health Sciences
- http://www.scholarpedia.org/article/Basal_ganglia Models of Basal ganglia]] Jim Houk Scholarpedia, 2(10):1633. doi:10.4249/scholarpedia.1633.
- https://web.archive.org/web/20180419150405/http://ibags.info/ The International Basal Ganglia Society
- http://www.elsevier.com/journals/basal-ganglia/2210-5336 Basal ganglia] – Official journal of LIMPE (Lega Italiana per la Lotta Contro la Malattia di Parkinson, le Sindromi Extrapiramidali e le Demenze, Italy), the German Parkinson Society (DPG, Deutsche Parkinson Gesellschaft), and the Japanese Basal Ganglia Society (JBAGS Japan Basal Ganglia Society)