Bosansko-podrinjski kanton Goražde

Bosansko-podrinjski kanton Goražde
Босанско-подрињски кантон Горажде
Zastava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde
Zastava Grb
Položaj Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na karti
Lokacija Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na karti Bosne i Hercegovine.
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište i najveći grad Goražde
43°40′N 18°59′E / 43.667°N 18.983°E / 43.667; 18.983
Službeni jezik bosanski
srpski
hrvatski[1]
Pismo [1]
Etničke grupe  94,0% Bošnjaci
3,7% Srbi
0,1% Hrvati
2,2% Ostali[2]
Upravni oblik Parlamentarna federalna jedinica
Edin Ćulov (NP)
Muradif Kanlić (SBB)
Zakonodavstvo Skupština
Historija
 -  Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) januar 1993. 
 -  Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) 18. mart 1994. 
 -  Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) 14. decembar 1995. 
 -  Uspostavljeni kantoni 12. juni 1996.[3] 
 -  Proglašen Ustav kantona 30. juni 1998.[1] 
Površina
• Ukupno
504,6 km2
• Vode (%)
0.355
Stanovništvo
• Ukupno (2013)
Gubitak23.734[2]
 
47,03/km2 
• Procjena (2022)
Gubitak22.011[4] 
HDI (2021) Gubitak0.782[5] (visok
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Vozačka strana desna
Pozivni broj +387 38
ISO 3166 kod BA-05 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena .ba
Drina u Ustikolini, rijeka po kojem je kanton dobio ime

Bosansko-podrinjski kanton Goražde (BPK), do 2001. Goraždansko-podrinjski kanton, jest jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini.

Kanton se sastoji od grada Goražde i još dvije općine. Osim na zapadu, gdje graniči sa Sarajevskim kantonom, Bosansko-podrinjski kanton je potpuno zaokružen Republikom Srpskom. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine BPK je sa 23.734 stanovnika najmaloljudniji kanton u Federaciji BiH, dok je sa 47 stanovnika/km2 po gustoći naseljenosti pretposljednji među kantonima Federacije Bosne i Hercegovine. Ukupna površina kantona iznosi 504,6 km2 (nakon Posavskog kantona drugi najmanji u FBiH), što čini 1,93% površine Federacije i 0,99% teritorije Bosne i Hercegovine.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Bosansko-podrinjski kanton se nalazi u istočnoj Bosni, u Podrinju. Nadmorska visina u cijelom kantonu je iznad 300 metara. Rijeka Drina protiče kroz općine Foča-Ustikolina i Goražde. Teritorija Bosansko-podrinjskog kantona je uglavnom prekrivena šumom. Glavna naseljena mjesta u Bosansko-podrinjskom kantonu su Goražde, Prača, Ustikolina, Vitkovići, Ilovača, Jabuka, Zupčići, Cvilin i dr.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Arheološka iskopavanja potvrđuju da je područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde bilo naseljeno tokom kamenog doba i rimskog perioda. U srednjem vijeku grad Goražde se prvi put spominje 1379. godine.[6][7] U okolini Goražda se nalaze mnogi stećci iz ovih doba.

Osmanlije su osvojili područje 1465. godine i drže ga do 1878. godine i Austro-Ugarske okupacije. Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, masovno je stradalo uglavnom muslimansko stanovništvo. Nakon završetka Drugog svjetskog rata područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde postaje dio jugoistočne regije Bosne i Hercegovine i njen administrativni, privredni i kulturni centar.

Prije rata u Bosni i Hercegovini, današnja općina Ustiprača u Republici Srpskoj pripadala je Goraždu, dok su današnje općine Pale-Prača i Foča-Ustikolina pripadali Palama i Foči u Republici Srpskoj. Nakon dejtonskog sporazuma Goražde je postao centar Goražde-Podrinjskog kantona. 2001. godine naziv je promijenjen u Bosansko-podrinjski kanton Goražde.

Politika i administracija

[uredi | uredi izvor]

Bosansko-podrinjski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Bosansko-podrinjski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Bosansko-podrinjski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ( policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Bosansko-podrinjskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj skupštini.

Na lokalnom nivou građani Bosansko-podrinjskog kantona Goražde svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u gradu Goraždu i još dvije općine.

Općine kantona
Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013)[8] Gustoća Površina (km2)
Foča 32 1.933 11,4 169,4
Grad Goražde 144 20.897 84 248,8
Pale 15 904 10,5 86,4
Bosansko-podrinjski kanton Goražde 191 23.734 47 504,6

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Bosansko-podrinjski kanton Goražde prema popisu iz 2013. godine ima 23.734 i gustoću od 47 stanovnika/km2, čime je po broju stanovnika posljedni, a po gustoći predposljedni među kantonima u Federaciji BiH. Dok je Goražde srednje naseljen grad, Pale-Prača i Foča-Ustikolina spadaju u red veoma rijetko naseljenih općina.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosilo je 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 69,9% i udio osoba između 0-14 godina 16,8%.[9]

Sastav stanovništva
2013.1991.
Osoba23 734 (100,0%)41 779 (100,0%)
Bošnjaci22 313 (94,01%)29 137 (69,74%)1
Srbi885 (3,729%)11 145 (26,68%)
Bosanci180 (0,758%)
Muslimani100 (0,421%)
Nisu se izjasnili77 (0,324%)
Ostali42 (0,177%)617 (1,477%)
Bosanci i Hercegovci40 (0,169%)
Romi30 (0,126%)
Hrvati24 (0,101%)80 (0,191%)
Albanci15 (0,063%)
Nepoznato9 (0,038%)
Jugoslaveni8 (0,034%)800 (1,915%)
Crnogorci6 (0,025%)
Slovenci3 (0,013%)
Makedonci2 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
Goražde, glavni grad kantona

Privreda i infrastruktura

[uredi | uredi izvor]

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Goražde je u prijeratnom periodu bila jedna od najrazvijenijih općina Bosne i Hercegovine. UNIS-ove fabrike su zapošljavale preko 10.000 ljudi. Zbog posljedica rata nijedna UNIS-ova fabrika nije bila u mogućnosti zaposliti više od 100 radnika. Veze sa strateškim partnerima su izgubljene, a sa ostećenim i dotrajalim mašinama nije bilo moguće pokrenuti proizvodnju. U istoj ili mnogo težoj situaciji su se našle općine Pale-Prača i Foča-Ustikolina. Danas je situacija umnogome izmijenjena a kantonalna privreda je napredovala, grad povukao investicije te je danas jedan od gradova sa najmanjom stopom nezaposlenosti u BiH. Najvažnije privredne grane u Bosansko-podrinjskom kantonu su automobilska industrija (npr. Prevent sa oko 1500 zaposlenih), vojna industrija (npr. Ginex ili Pobjeda Technology) i metaloprerađivačka industrija (npr. Bekto Precisa).[10]

Prosječna plata u Bosansko-podrinjskom kantonu iznosi 751 KM (2014). Najveća prosječna neto plata isplaćuje se u Foči-Ustikolini (763 KM), a najmanja u Pale-Prači (729 KM).[11]

Infrastruktura

[uredi | uredi izvor]
Magistralni put M20 kod Goražda

Saobraćaj

[uredi | uredi izvor]
Putevi
[uredi | uredi izvor]

Kroz Bosansko-podrinjski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M5 (Bihać-Foča) i M20 (Ustiprača-Ivanica)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Bosansko-podrinjskom kantonu iznosi 71,95 kilometara.[12]

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde postoji šest osnovnih i tri srednje škole. Na teritoriji općine Goražde postoje četiri osnovne škole, dvije od njih su u Goraždu, jedna u Vitkovićima, i jedna u Ilovači. Općine Foča-Ustikolina i Pale-Prača imaju po jednu osnovnu školu. Srednja mješovita škola, srednja tehnička škola, i srednja stručna škola su smještene u Goraždu.

Zdravstvo

[uredi | uredi izvor]

Glavna bolnica u Bosansko-podrinjskom kantonu je kantonalna bolnica u Goraždu, pored koje u svakom gradu BPK postoji još po jedan dom zdravlja.

Politika

[uredi | uredi izvor]

Kantonalna skupština

[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2022. sačinjava 25 zastupnika.[13]

Stranka Broj

glasova

% Ukupan

broj mandata

Stranka demokratske akcije 2.128 15,16 5
Narod i pravda 1.444 10,28 3
Pokret "Novi početak" 1.424 10,14 3
Socijaldemokratska partija BiH 1.136 8,09 2
Stranka za Bosnu i Hercegovinu 1.092 7,78 2
Nova politička inicijativa 917 6,53 2
Narodni evropski savez 914 6,51 2
Nezavisna građanska lista 660 4,70 1
Bosanska narodna stranka 652 4,64 1
Bosanskohercegovački demokrati 620 4,42 1
Demokratska frontaGrađanski savez 593 4,22 1
Liberalna stranka BiH 568 4,05 1
Savez za bolju budućnost BiH 521 3,71 1
Ukupno: 12.669 25

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c "Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde" (PDF). bpkg.gov.ba. Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. 6. 1. 2024. Pristupljeno 6. 1. 2024.
  2. ^ a b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  4. ^ "Bosansko-podrinjski kanton Goražde u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  5. ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
  6. ^ Historijske zanimljivosti Goražda
  7. ^ Goražde, Hrvatska enciklopedija
  8. ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba , http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf
  9. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje Kantona Sarajevo. Pristupljeno 26. 12. 2017.
  10. ^ "Pozitivna priča: U Goraždu posla ima za sve koji hoće raditi". N1 BA. Arhivirano s originala, 26. 3. 2017. Pristupljeno 26. 12. 2017.
  11. ^ "Bosansko-podrinjski kanton Goražde u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 26. 12. 2017.
  12. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 28. 12. 2017.
  13. ^ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]