Enciklopedija
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
.jpg)
Enciklopedija (starogrčki εγκυκλοπαιδεία, moderni grčki εγκυκλοπαίδεια) je prvobitno od Hippias iz Elis u 5. vijeku p. n. e. utemeljen pojam za sveobuhvatno obrazovanje. Danas se pod pojmom enciklopedije podrazumjeva strukturirano, po mogućnosti opširno opisivanje ljudskoga znanja u jednoj za svakodnevnu potrebu prilagođenoj formi. Danas postoje opće i stručne enciklopedije. Opće enciklopedije obrađuju sva znanstvena područja dok stručne samo jednu oblast ali zato mnogo opširnije. Pojam enciklopedija se znanstveno proučava u nauci enciklopedika u kojoj se koristi enciklopedijska teorija.
Razgraničavanje pojma
[uredi | uredi izvor]
Enciklopedija ne mora biti u obliku priručnika. Enciklopedije mogu biti u različitim organizacionim formama. Počev sa alegorijom preko kurikuluma, kosmogonije, dekaloga, kateizma pa sve do sistematske ili alfabetske dispozicije. Njena specifična osobina za razliku od drugih literarnih vrsta je univerzalnost. Posebna forma enciklopedije su alfabetski sortirani priručnici kao što su leksikoni i rječnici, koji ne predstavljaju cijelokupno i opširno znanje u jednoj struci. Posebno priručnici sa ograničenim stručnim obimom se češće označavaju kao stručni leksikoni ili stručni rječnici. Leksikoni se proučavaju uz pomoć leksikonske teorije u nauci leksikografiji. Ponekad se i rječnici označavaju kao leksikoni. Rječnici su spisak i objašnjenja pojedinačnih leksikonskih jedinica (naprimjer pojedinačnih riječi jednoga jezika). Osim enciklopedije i rječnika postoje još i rječnici pojmova. Oni istražuju upotrebu riječi iz ideološke i/ili socijalno historijske perspektive i predstavljaju naučno mnogo zahtjevniji oblik nego stručni rječnici. Tipični primjeri tog oblika su "Rječnik historijskih osnovnih pojmova" i "historijski rječnici filozofije". Samokritično istraživanje same enciklopedije ili konkretnih aspekata enciklopedije se označava kao enciklopedijska kritika. Pojam enciklopedija nastaje početkom 16. vijeka od francuske riječi encyclopédie koja od latinske riječi encyclopaedia a ta opet od starogrčkih riječi εγκύκλιος i παιδεία, koje su pogrešno od riječi egkýklios (okruglo, u krug hodajuće) i riječi paideía (nauka, obrazovanje) spojene u egkyklopaideia (osnovno znanje svih nauka i umjetnosti).
Poređenje značajnijih enciklopedija
[uredi | uredi izvor]| Ime | Naslov | Medijum | Broj članaka | Riječi | Ilustracija | Video | Audio | Vanjski likovi | Jezik |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Britannica | Encyclopaedia Britannica (EB) | 32 knjige | >65.000 | 44 miliona | >24.000 | nema | nema | ? | engleski |
| Britannica | Britannica Ultimate Reference Suite 2005 | 6 CDs ili 1 DVD | >100.000 | >54 miliona | >17.650 (*) | (*) | (*) | 165.000 | engleski |
| Brockhaus | Die Enzyklopädie 20. izdanje 1996 do 1999 | 24 knjige | >260.000 | ? | >35.000 | nema | nema | ? | njemački |
| Brockhaus | Die Enzyklopädie 21. izdanje 2005 do 2006 | 30 knjiga | >300.000 | 33 miliona | >40.000 | nema | nema | ? | njemački |
| Brockhaus | Die Enzyklopädie digital | USB i 2 DVD | >300.000 | 33 miliona | >40.000 | 300 | 3000/ 70 sati | >22.000 | njemački |
| Enciclopedia universal ilustrada europeo-americana | Enciclopedia Espasa 2004 | 90 knjiga + 1 DVD | >900.000 | >200 miliona | >100.000 | ? | ? | ? | španski? |
| Enciclopedia universal Larousse | Enciclopedia universal Larousse 2003 | 4 CD ili 1 DVD | >150.000 | >25 miliona | 10.500 (*) | (*) | (*) | 2.300 | francuski? |
| Microsoft Encarta | Microsoft Encarta 2006 | 4 CD ili 1 DVD | >50.000 | >20 miliona | >24.000 | >300 | >2.800 | 6.000 | višejezična |
| Meyers | Meyers Großes Taschenlexikon in 26 Bänden | 26 knjige + CD | >150.000 | ? | >5.000 | nema | nema | ? | njemački |
| Pauly-Wissowa | Paulys Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft (1890-2000) | 86 knjiga i 1 CD-ROM | ? | ? | ? | nema | nema | nema | njemački |
| Wikipedia | Wikipedia - Slobodna enciklopedija | Internet | trenutno 94.045 | >1.500 (***) >300.000(**) | (***)(**) | (***)(**) 5.507 multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video) | (***)(**) 5.507 multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video) | ? | bosanski |
| Wikipedia | Wikipedia - Free encyclopedia | Internet | >1 700 000 | >323 000 000 (**) | (*)(**) | (*)(**) | (*)(**) | ? | engleski |
(*) uključujući audio i video (**) zajednička repozitura sa ostalim Wikipediama (***) uključujući audio i video na lokalnoj Wikipediji
Tipologija enciklopedija i leksikona
[uredi | uredi izvor]Enciklopedijske forme:
- Generalne ili univerzalne enciklopedije
- Specijalne enciklopedije
- Nacionalne i kulturne enciklopedije
Specijelne forme:
- Antienciklopedije
Među-forme:
- Konverzacijski leksikoni i realne enciklopedije
Leksikonske forme:
- Stručni i predmetni leksikoni
- Kućni leksikoni
Nove forme enciklopedije
[uredi | uredi izvor]
U prošlosti su pod pojmom enciklopedije spadale na papir štampane grupe objašnjenja i tumačenja o mnogim predmetima ljudskog znanja koji su od uvaženih autoriteta i poznavaoca tih istih pisani. Danas je to međutim drugačije. Moderna enciklopedija se danas ističe svojom brizinom kojom se aktualizira. Stara kao i nova saznanja su odmah svakome dostupna (naprimjer preko Interneta). Nove enciklopedije se ne osvrću na tradicije. Klasične štampane enciklopedije su uglavnom pisane da bi se ostvario materijalni dobitak dok nove više teže širenju znanja. Pronalazak novih medija (DVD i CD-ROM) doveo je do jednostavnije i jeftinije mogućnosti proizvodnje i publiciranja enciklopedije. Do velike senzacije došlo je 2002. godine kada je engleska Encyclopedia Britannica izjavila da je neće više štampati nego je samo proizvoditi u elektronskom obliku. Izjava je poslije korigovana i taj plan se više ne prati.
Srodne nauke
[uredi | uredi izvor]Nauka o proučavanju enciklopedijskih priručnika je enciklopedika. Ona se prije svega bavi historijskim proučavanjem enciklopedija. Također postoji još i pojam enciklopedistika. Obadvije riječi se koriste i kao sinonimi za enciklopediju. Leksikografija se više bavi pisanjem rječnika nego pisanjem enciklopedijskih leksikona. Druge srodne nauke su kulturne nauke, medijske nauke i naučnoteoretske nauke.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
