Vakuum

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Astronomija portal
Odjeljak posvećen astronomiji

Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivo fizici

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja. U savremenoj kvantnoj teoriji polja vakuum je ispunjen kvantnim fluktuacijama.

Sama riječ vakuum je latinskog porijekla (od latinskog vacuus - prazan). Pritisak u vakuumu je mnogo niži od atmosferskog pritiska, i u idealnom slučaju teži pritisku od nula paskala. Najviši (najdublji) vakuum se nalazi u svemiru (10 − 14 Pa).

Njegova industrijska primjena započinje u 20-om vijeku, uvođenjem električne sijalice i vakuumske cijevi. Vakuum se može proizvesti tako što se iz nekog zatvorenog prostora pomoću takozvane vakuum-pumpe izvuče sav gas.

Kroz vakuum se prostiru svjetlost, čestice, čvrsta tijela, električno i magnetno polje ali ne i zvuk - za prostiranje zvuka potrebna je materija. Toplota se kroz vakuum prostire zračenjem (elektromagnetni talasi iz infracrvenog dijela spektra) ali ne i provođenjem. Provođenje toplote se odvija preko materijalnih nosilaca te je u prostoru niskog pritiska znatno slabije, otuda primjena vakuuma u termosima.

Vakuum se koristi u brojnim procesima i uređajima. Prva uobičajena primjena je bila u sijalicama sa vlaknom da se zaštiti volframovo vlakno od hemijske degradacije. Hemijska inertnost vakuuma se također koristi za zavarivanje elektronskim mlazom, za nabacivanje tankih slojeva isparavanjem, za suho nagrizanje u proizvodnji poluprovodnika, za nabacivanje optičkih slojeva, vakuumsko pakovanje itd. Smanjenje konvekcije (miješanja) poboljšava toplotnu izolaciju termos boca. Visoki vakuum potpomaže degaziranje što se koristi za sušenje zamrzavanjem i vakuumsku destilaciju. Osobina vakuuma da propušta elektrone bez rasijavanja dovela je do primjene u elektronskom mikroskopu, vakuumskim cijevima (prvi radio) i katodnim cijevima (prvi televizori). Uklanjanje trenja u vazduhu stvaranjem vakuuma koriti se u konstrukciji ultracentrifuga i deponovanje energije u zamajcima.
Nedovršeni članak Vakuum koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons ima datoteke na temu: Vakuum