Drago kamenje

Razne vrste dragulja (s lijeva nadesno, odozgo naniže): tirkiz, hematit, krizokol, tigrovo oko, kvarc, turmalin, pirit, sugilit, malahit, kvarc ružičnjak, pahuljasti opsidijan, rubin, mahovinski ahat, jaspis, ametist, čipkasti ahat i lapis lazuli.

Dragulji ili drago kamenje (što podrazumijeva i poludrago kamenje) kristalne su strukture minerala od kojih se rezanjem i brušenjem stvara nakit, kao i drugi ukrasi.[1][2][3] Uz njih se draguljima zbog uporabe u nakitu često smatraju i neke stijene (poput lapisa lazuli, opala i opsidijana) te poneki nemineralni organski materijali (koji uključuju jantar, gagat i bisere).[4][5] Većina je dragulja tvrda, no za pravljenje se nakita koriste i mekši materijali poput brazilijanita[6] zbog svoje boje, sjaja ili drugih estetski vrednovanih karakteristika. Mekani se materijali, međutim, zbog krhkoće i umanjene izdržljivosti tipično ne koriste kao dragulji.[7]

Globalna se industrija obojanih dragulja (to jest svih osim dijamanata) procjenjuje na vrijednost od oko 1,5 milijardi američkih dolara (USD) prema podatcima iz 2023. godine, a projicira joj se ravnomjeran porast do 4,46 milijardi USD 2033. godine.[8]

Znanost o draguljima naziva se gemologija,[9] a ekspert za dragulje gemolog.

Obilježja i klasifikacija

[uredi | uredi kôd]
U smjeru kazaljke na satu odozgo slijeva: dijamant, nerezani sintetički safir, rubin, nerezani smaragd, kristalni klaster ametista.

Tradicionalna se starogrčka klasifikacija dragulja svodi na razlikovanje dragog i poludragog kamenja, što dijeli i s drugim kulturama. Danas se dragim kamenjem smatraju isključivo smaragdi, rubini, safiri i dijamanti, dok svi ostali dragulji pripadaju poludragom kamenju.[10] Razlika je prvenstveno u rijetkosti tijekom antičkog doba, ali i u kvaliteti: svo je drago kamenje prozirno, a čisti primjerci imaju finu boju (izuzev dijamanta, koji je bezbojan) te su izrazito tvrdi, s vrijednosti između 8 i 10 na mohsovoj ljestvici tvrdoće.[11] Poludrago i ostalo kamenje klasificira se prema razini boje, prozirnosti i tvrdoće. Tradicionalna se razlika ne podudara nužno sa suvremenim gledanjem: iako su granati, primjerice, relativno jeftini, zeleni granat imena tsavorit mogao bi biti znatno skuplji od smaragda srednje kvalitete.[12]

U području povijesti umjetnosti te arheologije poludrago se kamenje tradicionalno naziva i hardstone (dosl. „tvrdi kamen”). Terminologija „dragog” i „poludragog” kamenja u komercijalnom je kontekstu tehnički često i zavaravajuća, s obzirom da prvo često nije tržišno vrijednije od drugoga, iako bi nazivi sugerirali da jest.[13]

U suvremeno doba, gemolozi za opis dragulja koriste specifičnu stručnu terminologiju. Primarno obilježje za identifikaciju dragulja jest njegov kemijski sastav. Na primjer, dijamanti su sačinjeni od ugljika (C), a rubini od aluminijeva oksida (Al2O3). Mnogi su dragulji kristali, koje se klasificira prema njihovom kristalnom sustavu, poput kubičnog, šesterokutnog ili monoklinskog sustava. Uporablja se i habitus kristala, koji označava oblik u kojemu se dragulj tipično pronalazi.[14] Dijamanti tako imaju kubičan kristalni sustav te se pronalaze u obliku oktaedra.[15]

Dragulji se također klasificiraju u razne skupine, vrste i varijetete.[16][17] Rubini se smatraju crvenim varijetetom korunda, dok se druge boje korunda nazivaju safirima. Smaragdi (zelene boje), akvamarini (plave) i morganiti (ružičaste) isto su tako varijeteti mineralske vrste berila u različitim bojama.

Druge karakteristike dragulja uključuju boju (prema nijansi, tonu i zasićenosti), optičke fenomene, sjaj, indeks loma, dvolom, disperziju, relativnu gustoću, tvrdoću, kalavost i lomljivost.[18][19] Mogu iskazivati pleokroizam, biti luminescentni ili imati distinktivan apsorpcijski spektar.

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. Gemstone. Lexico. Oxford University Press. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2020.
  2. Webster Online DictionaryArhivirana inačica izvorne stranice od 3. lipnja 2007. (Wayback Machine)
  3. Alden, Nancy. 2009. Simply Gemstones: Designs for Creating Beaded Gemstone Jewelry. Random House. New York, NY. str. 136. ISBN 978-0-307-45135-4
  4. Pearl | Natural, Cultured & Imitation Gemstones | Britannica. www.britannica.com (engleski). 19. siječnja 2024. Pristupljeno 1. ožujka 2024.
  5. Gemopedia - Gemstone Encyclopedia. www.gemstones.com (engleski). Pristupljeno 1. ožujka 2024.
  6. Soft Gemstones and Minerals | Gem5.com. gem5.com. Pristupljeno 1. ožujka 2024.
  7. Gemstone Hardness and Wearability
  8. Colored Gemstones Market: Sales Projection Shows 11.6% CAGR Growth Potential by 2033 – Market Research Blog (engleski). 1. ožujka 2024. Pristupljeno 1. ožujka 2024.
  9. gemologija. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 6. travnja 2024.
  10. Bauer, Max. 1968. Precious Stones. Dover Publications. str. 2. ISBN 9780486219103
  11. What are the differences between precious and semi-precious stones? - Information - Leysen - Joaillier since 1855. www.leysen.eu. Pristupljeno 10. veljače 2024.
  12. Wise, R. W. 2006. Secrets of The Gem Trade, The Connoisseur's Guide to Precious Gemstones. Brunswick House Press. str. 3–8. ISBN 0-9728223-8-0
  13. Are the ‘precious’ and ‘semi-precious’ stone classifications obsolete?. South China Morning Post (engleski). 2. prosinca 2017. Pristupljeno 6. travnja 2024.
  14. Crystal Habits and Forms of Minerals and Gems. geology.com. Pristupljeno 1. ožujka 2024.
  15. Diamond. www.thecanadianencyclopedia.ca (engleski). Pristupljeno 1. ožujka 2024.
  16. Hansen, Robin. 12. travnja 2022. Gemstones: A Concise Reference Guide (engleski). Princeton University Press. str. 47. ISBN 978-0-691-21448-1
  17. Read, Peter G. 2005. Gemmology (engleski). Butterworth-Heinemann. str. 13. ISBN 978-0-7506-6449-3
  18. Hurrell, Karen; Johnson, Mary L. 2017. Gemstones: a complete color reference for precious and semiprecious stones of the world. Chartwell Books. New York. ISBN 978-0-7858-3498-4
  19. Gemstone Identification: How to Identify Gemstones | Gemstones.com. www.gemstones.com (engleski). Pristupljeno 1. ožujka 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]