Eparhija gornjokarlovačka
| Osnovne informacije | |
|---|---|
| Država | Hrvatska, deo Slovenije (Bela Krajina) |
| Sjedište | Karlovac |
| Broj manastira | 4 |
| Zvanična stranica | www.eparhija-gornjokarlovacka.hr |
| Arhijerej | |
| Eparhijski arhijerej | Gerasim |
| Čin arhijereja | Episkop |
| Titula arhijereja | Episkop gornjokarlovački |
 | |
Eparhija gornjokarlovačka je eparhija Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Karlovcu, gdje se nalazi i Saborna crkva i vladičanski dvor eparhije. Nekadašnje sjedište eparhije bilo je Plaškom, u Lici, pa se stoga eparhija nazivala i Plaščanskom eparhijom.
Nadležni arhijerej je gospodin Gerasim.
Eparhija gornjokarlovačka pokriva pravoslavne vernike na u zapadnoj Hrvatskoj, i to na Kordunu, Baniji, Liki, Gorskom Kotaru, Kvarneru, Istri, kao i u sasvim malom delu južne Slovenije (Bela Krajina sa crkvom u crkvom u Bojancima).
Gornjokarlovačka eparhija obuhvata prostore Banije, Korduna, Like i Krbave, Gorskog Kotara, zatim, sjevernu Hrvatsku i Istru. Svoj naziv je dobila po Karlovcu, gradu u kojem je sjedište Gornjokarlovačke eparhije. Srbi ove prostore naseljavaju još od 15, a naročito prvih decenija 16. vijeka. Glavna staništa su im Žumberak i Bela Krajina, a potom naseljavaju prostore oko Gomirja i Gorski Kotar. U vreme turske uprave srednjom Likom (1528—1699), na ličke vrleti dolaze Srbi iz Dalmacije, a Krbavu naseljava srpski živalj iz Bosne. Mnogi od njih prelaze odavde na austrijsku teritoriju, odnosno na prostore Vojne krajine.
Tokom 16. vijeka, duhovni nadzor nad pravoslavnim Srbima ovog područja vrše dabrobosanski mitropoliti. Jedno vrijeme sjedište ove mitropolije je u manastiru Rmnju, na bosansko-dalmatinsko-ličkoj tromeđi. Kada su krajem 17. vijeka oslobođeni dijelovi Like, Banije i Krbave, koji su do tada bili pod turskom vlašću, osnovana je za ove krajeve 1695. godine posebna Karlovačko-zrinopoljska eparhija. Prvi arhijerej ove eparhije bio je izbjegli dabrobosanski mitropolit Atanasije Ljubojević (1696—1712).
Danas Eparhiju gornjokarlovačku sačinjavaju pet arhijerejskih namjesništava: Glinsko, Karlovačko, Kostajničko-dvorsko, Ličko i Plaščansko.
Arhijerejsko namjesništvo glinsko obuhvata Bačugu, Blatušu, Blinju, Bović, Bojnu, Brezovo Polje, Buzetu, Vlahović, Vrginmost, Glinu, Veliki Gradac, Mali Gradac, Dragotinu, Jabukovac, Kirin, Donji Klasnić, Obljaj, Pernu, Petrinju, Glinsku Poljanu, Majske Poljane, Slavsko Polje, Stipan, Topusko, Hajtić, Čemernicu i Veliki Šušnjar.
Arhijerejsko namjesništvo karlovačko obuhvata Buvaču, Veljun, Vojnić, Gornji Budački, Donji Budački, Dunjak, Karlovac, Kolarić, Krstinju, Kordunski Ljeskovac, Marindol, Mašvinu, Močila, Perjasicu, Poloj, Primišlje, Radovicu, Sadilovac, Sjeničak, Skrad Gornji, Slunj, Slušnicu, Tobolić, Trebinju, Tušilović, Utinju i Cvijanović Brdo.
Arhijerejsko namjesništvo kostajničko-dvorsko obuhvata Brđane, Vukoševačke Brđane, Šamaricu, Velika Gradusu, Dvor, Drljače, Dubicu, Živaju, Žirovac, Javnicu, Javoranj, Jošavicu, Komogovinu, Kostajnicu, Kukuruzare, Ljubinu, Meminsku, Mečenčane, Rujevac, Svinicu, Slabinju, Staro Selo, Utolicu, Crkveni Bok, Šakanlije i Šegestin.
Arhijerejsko namjesništvo ličko obuhvata Bjelopolje, Lučane, Brlog, Bruvno, Bunić, Visuć, Vrebac, Vrelo Korenice, Vodoteč, Gornje Vrhovine, Donje Vrhovine, Gospić, Gračac, Dabar, Debelo Brdo, Divoselo, Dobroselo, Doljani (Donji Lapac), Doljani (Otočac), Zalužnicu, Zrmanju, Jošane, Komić, Korenicu, Kosinj, Krbavicu, Donji Lapac, Mazin, Medak, Mekinjar, Mogorić, Mutilić, Nebljuse, Osredce, Ostrvicu, Otočac, Ličko Petrovo Selo, Ploču, Podlapaču, Popinu Veliku, Počitelj, Pribudić, Raduč, Senj, Smiljan, Srb, Srednju Goru, Studence, Gornju i Donju Suvaju, Švicu, Široku Kulu, Škare i Štikadu.
Arhijerejsko namjesništvo plaščansko obuhvata Drežnica, Gornje Dubrave, Dubrave, Jasenak, Ličku Jesenicu, Munjavu, Ogulin, Peroj, Plaški, Ponikve, Pulu, Rijeku, Srpske Moravice, Tržić i Crikvenicu.
Gornjokarlovački episkopi:
- Atanasije Ljubojević (1688—1712),
- Danilo Ljubotina (1713—1739),
- Pavle Nenadović (1744—1748), administrirao eparhiju (1748—1749)
- Danilo Jakšić (1751—1771),
- Josif Stojanović (1771—1774),
- Petar Petrović (1774—1784),
- Jovan Jovanović (1783—1786),
- Genadije Dimović (1786—1796),
- Stefan Avakumović (1798—1801),
- Petar Jovanović Vidak (1801—1806),
- Mojsije Mioković (1807—1823),
- Lukijan Mušicki (1828—1837),
- Evgenije Jovanović (1839—1854),
- Sergije Kaćanski (1858—1859),
- Petar Jovanović (1859—1864),
- Lukijan Nikolajević (1865—1872),
- Teofan Živković (1874—1890),
- Mihailo Grujić (1891—1914),
- Ilarion Zeremski (1920—1931),
- Maksimilijan Hajdin (1931—1936),
- Sava Trlajić (1938—1941),
- Nikanor Iličić (1947—1951),
- Simeon Zloković (1951—1990),
- Nikanor Bogunović (1991—1999),
- Fotije Sladojević, administrator eparhije (2000—2004) i
- Gerasim Popović (od 2004).
Eparhija poseduje četiri manastira:
- Manastir Gomirje - najpoznatiji u eparhiji,
- Manastir Komogovina,
- Manastir Medak,
- Manastir Gorica,