Kotor-Varoš (srez)

Srez Kotor-Varoš sa sjedištem u Kotor-Varošu bio je jedna od nižih administrativnih jedinica, prvi put osnovan za vrijeme Austro-Ugarske aneksije Bosne i Hercegovine. Srez je nakon raspada Austro-Ugarske, te osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, pripadao pokrajini Bosna i Hercegovini, a upravnom reformom 1922. godine pripadao je Vrbaskoj oblasti sve do 1929. kada drugom administrativnom i upravnom reformom pripada Vrbaskoj banovini. Nakon Drugog svjetskog rata u NR Bosni i Hercegovini je imao status sreza u okviru Okruga Banja Luka do 1955. godine i obuhvatao je općine: Kotor-Varoš, Maslovare, Previle, Skender-Vakuf, Šiprage, Vrbanjci i Zabrđe.^[1]

Stanovništvo

Po Popisu stanovništva 1948. godine u srezu je živjelo 33.189 stanovnika.^[2]

Srbi	Hrvati	Neopredijeljeni muslimani^[a]	Makedonci	Ostali	Ukupno
22.032	5.819	5.323	3	12	33.189

Po Popisu stanovništva 1953. godine u srezu je živjelo 37.898 stanovnika.^[3]

	Ukupno	Srbi	Hrvati	Slovenci	Makedonci	Crnogorci	Jugoslaveni neopredijeljeni	Česi	Poljaci	Rusini Ukrajinci	Ostali Slaveni	Ostali neslaveni
Srez Kotor Varoš	37898	25008	6485	4	4	10	6375	2	–	2	–	8
Kotor-Varoš	4715	805	2640	2	3	6	1253	1	–	1	–	4
Maslovare	4574	3966	8	–	–	–	600	–	–	–	–	–
Previle	4576	3537	696	–	–	–	342	–	–	–	–	1
Skender-Vakuf	7100	6566	16	–	–	–	518	–	–	–	–	–
Šiprage	7746	6036	24	1	1	–	1682	–	–	–	–	2
Vrbanjci	4919	1678	1728	1	–	4	1505	1	–	1	–	1
Zabrđe	4268	2420	1373	–	–	–	475	–	–	–	–	–

^ Na Popisu stanovništva 1948. godine nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman u smislu nacionalne pripadanosti.