Mehkušci
| Mehkušci | |
|---|---|
 Sepioteuthis sepioidea | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Natkoljeno | Lophotrochozoa |
| Koljeno | Mollusca Linné, 1758. |
| Razredi | |
| Caudofoveata Aplacophora | |
Mehkušci ili mekušci (Mollusca) su koljeno s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskičmenjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Na temelju savremenih istraživanja DNK, danas se mehkušci i neke druge skupine životinja svrstavaju u natkoljeno Lophotrochozoa. Danas na zemlji živi oko 50.000[nedostaje referenca] vrsta mehkušaca, a u fosilnom obliku poznati su još iz razdoblja pretkambrija.
Nauka koja se bavi mehkušcima zove se malakologija (ili malakozoologija).
Način života
[uredi | uredi izvor]Osim polarnih regija i planina, mehkušci nastanjuju sva područja na zemlji. Većina živi u morima, gotovo sve grupe žive maritimno. Neke vrste školjkaša mogu se naći i u slatkoj vodi, a manjim dijelom čak i u vlažnoj zemlji (Pisidium spec.). No najveća grupa mekušaca, puževi, naseljuju sva ostala područja.
Građa mehkušaca
[uredi | uredi izvor]Uz iznimku Monoplacophora i u naznakama mnogoljušturaša, tijela mehkušaca su nesegmentirana, građena bilateralno simetrično (kod npr. puževa simetrija može biti sekundarno poremećena) i bez ikakvog unutarnjeg potpornja. Obavijeno je mekim kožnatim plaštom koji kod većine vrsta izlučuje tvrdu vanjsku ljušturu koja štiti i podržava tijelo. Kod puževa ljuštura ("kućica") je neparna, a kod školjaka gotovo uvijek parna. Ljušture su građene od kalcij-karbonata i proteina i čine svojevrsni vanjski skelet. Kod nekih grupa ljuštura zakržlja ili čak potpuno nestane, kao kod puževa golaća.
Tijelo im se sastoji od četiri dijela: glave, probavnog trakta, plašta i stopala. Na glavi mehkušci imaju usta, oči i pipke. U probavnoj vrećici imaju crijeva, jetru, bubrege i spolne organe. Imaju plašt koji djelomično ili potpuno obavija tijelo i stvara plaštenu šupljinu u kojoj se nalaze dišni organi, škrge kod vodenih a pluća kod suhozemnih mehkušaca. S donje strane tijelo se proširuje u neparnu mišićnu tvorevinu, stopalo. Srce je na leđnoj strani i ima jednu klijetku, i jednu ili dvije pretklijetke, a u ustima imaju čeljusti ili nazubljenu pločicu.
Nervni sistem je različit, ali svi imaju 3 para ganglijskih čvorova sa živčanim tracima koji su povezani s osjetilnim organima.
| Razred | Slika | Značaj/Predstavnici | Broj vrsta | Staništa |
|---|---|---|---|---|
| Puževi (Gastropoda) |  | Ljuštura je jednodijelna i ima oblik uvojite kućice. Morski puževi žive na dnu, a samo je nekoliko vrsta pelagijskih. Većina se hrani algama ili organskim sedimentom, neke su grabežljive. Puževi su jedina grupa mehkušaca na kopnu.[1] Predstavnici: morski leptir, morsko uho, morski zečevi, gološkrgaši | 70.000 | Morska, slatkovodna, kopnena |
| Školjke (Bivalvia) |  | Ljuštura je dvodjelna. Neke vrste polako se kreću morskim dnom, druge (poput kamenica) trajno su vezane uz dno. Glava nije razvijena, umesto rila imaju velike i sofisticirane škrge koje djeluju kao respirator i kao struktura za hvatanje fragmenata hrane i mikroba.[1] Predstavnici: ostrige, klapavice | 20.000 | Morska, slatkovodna; neke vrste i na dubinama preko 5.000 m |
| Glavonošci (Cephalopoda) | | Ljuštura je uglavnom zakržljala. Na glavi imaju dobro razvijen mozak i čulne organe, pipke sa lovkama i jake čeljusti u ustima. Mogu se kretati vrlo brzo i fleksibilno uz pomoć mišićave šupljine koja djeluje na istom principu kao i mlazni motor. Neki glavonožci, poput velelignji, dostižu izvanredne tijelesne dimenzije.[2]Značajna je kefalizacija, tj. okupljanje čula na glavi blizu mozga (osobito kod lignji i hobotnica).[3]Predstavnici: nautilus, sipe, hobotnice, lignje | 900 | Morska, većina u pelagijalu, hobotnice uglavnom blizu morskega dna |
| Oklopnici (Polyplacophora) |  | Oni su ovalnog oblika i dugački i do nekoliko centimetara; žive u moru. Na poleđini imaju ljusku od osam pločica koje se preklapaju.[4] Glava je slabo razvijena, čulne lovke i oči nisu razvijene, nemaju rilo. Nervni sistem im je vrlo jednostavan, bez ganglija. Većina se prehranjuje algama.[5] Predstavnici: Maslinasti oklopnik, Čekinjasti oklopnik | 1.000 | Stjenoviti i kameniti pojas i morsko dno |
| Slonovi zupci (Scaphopoda) |  | Ljuštura je izdužena i stožasta, s glavenim i nožnim ispupčenjem sa šireg kraja. Hrane se sedimentom, ljepljivim strukturama, nalik na pipke.[1] | 500 | Morske, zakopani u sediment; 6.000–7.000 m |
| Solenogastres |  | Crvolike životinje, naizgled slične mehkušcima klase Caudofoveata, ali se razlikuju u mnogim detaljima; plašt izlučuje nekoliko pojedinačnih slojeva mineraliziranih bodlji ili ljuskica; kreću se uz pomoć treperećeg svjetla; mesojedi su i dvospolni .[6] | 200 | Morsko dno, 200–3.000 m |
| Caudofoveata |  | Crvolike životinje beez ljušture, dužine od 2 mm do 14 cm, plašt lluči hitinsku kutikulu; bez nogu su, zato se kreću z ritmičnim grčenjem tijela; nedostaju brojna obilježja i strukture mehkušaca.[7] | 120 | Morsko dno, uglavnom pukotine u mehkom sedimentu, dubina 200–3.000 m |
| Monoplacophora |  | Srazmjerno manju mehkušci (od 3 mm do 3 cm) s strehastom ljušturom, glava i njene strukture (osim strugača) slično slabo razvijeni kao u kičmenjaka. Hrane se organskim sedimentom; imaju odvojene spolove (gonohoristi).[8] | 31 | Morsko dno, 1.800–7.000 m; jedna vrsta na oko 200 m |
| Rostroconchia † |  | Fosilni; vjerovatni preci školjki | Izumrli | Morska |
| Helcionelloida † |  | Fosilni; organizmi slični puževima | Izumrli | Morska |
Razmnožavanje i razvoj mehkušaca
[uredi | uredi izvor]Većina školjki, svi glavonošci i mnogi puževi su odvojenih spolova. Dvospolci su puno rjeđi nego što se to ranije pretpostavljalo. Oplodnja se najčešće odvija izvantjelesno, u vodi u koju se ispuštaju jajašca i spermiji, ali je kod viših mehkušaca pravilo oplodnja unutar tijela. Razvoj se najčešće odvija kroz stadij larve. Iznimka su glavonošci, kod kojih se na jajetu diskoidnim brazdanjem gradi embrij. Neki mehkušci se brinu za leglo, a neke vrste iz razreda Monoplacophora zadržavaju embrije do valjenja u plaštenoj šupljini.
Sistematika i filogenija
[uredi | uredi izvor]Filogeneza pojedinih razreda je još uvijek sporna. Trenutno postoji više filogenetskih stabala, a svako od njih se dokazuje ponekim novim nalazom.
| Lophotrochozoa |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kladogram mehkušaca (2007)[9].
Još uvijek se raspravlja i o porodičnim odnosima između grupa mehkušaca. U nastavku su prikazane dvije najčešće perspektive u tom pogledu: pretpostavljen preci su Aculifera ili Testaria.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c Introduction to the Biology of Marine Life 2012, str. 147.
- ^ Introduction to the Biology of Marine Life 2012, str. 149.
- ^ Introduction to the Biology of Marine Life 2012, str. 146.
- ^ "Mehkušci (mollusca)". Arhivirano s originala, 11. 9. 2009. Pristupljeno 30. 11. 2014.
- ^ The Invertebrates: A Synthesis 2001, str. 124.
- ^ The Invertebrates: A Synthesis 2001, str. 121.
- ^ The Invertebrates: A Synthesis 2001, str. 120.
- ^ The Invertebrates: A Synthesis 2001, str. 123.
- ^ "The Mollusca". University of California Museum of Paleontology. Arhivirano s originala, 15. 12. 2012. Pristupljeno 2. 10. 2008.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
