Slavonski Brod

Slavonski Brod
Slavonski Brod
Koordinate: 45°10′N 18°01′E / 45.16°N 18.01°E / 45.16; 18.01
Država	Hrvatska
Županija	Brodsko-posavska
Uprava
• Gradonačelnik	Mirko Duspara (HSP)
Stanovništvo
• Ukupno	53,473 (aglomeracija 59,507)
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Poštanski broj	35000

Slavonski Brod (udomaćeno Brod, u predturskom periodu i u doba turske vladavine Slavonijom, Despot Brod, po srpskom despotu Stefanu Berislaviću^[1], od 1871. do 1934. Brod na Savi; njem. Slawonisch Brod), grad u Hrvatskoj, industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije, po veličini i značaju drugi najveći grad u Slavoniji.

Slavonski Brod se nalazi na sjevernoj obali rijeke Save, na granici s Bosnom i Hercegovinom, središte je Brodsko-posavske županije. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Brod prolaze željeznička pruga i autocesta koje povezuju zapadnu Europu i Bliski Istok, a na rijeci Savi je cestovni most koji spaja Hrvatsku i BIH (tu je i međunarodni granični prijelaz). Grad je lociran na pola puta između Zagreba i Beograda, na južnom rubu Panonske ravnice, između Brodskog Brda na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke, pa se zato Brod ponekad naziva "sjevernim vratima Bosne". Na tu činjenicu upučuje i sam naziv grada, koji je nekada nosio ime "Brood na Savi" ( "Brood"-iskvareno od "prohod", "prijelaz"...). Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod.

Na drugoj strani Save se nalazi Bosanski Brod.

Što se tiče podataka o broju stanovnika, na mnogim mjestima se nalaze loše i često zastarjele informacije o populaciji šestog najvećeg grada u Republici Hrvatskoj i drugog u Istočnoj Hrvatskoj (Slavonija i Baranja), nakon Osijeka. Do 1991., dakle samostalnosti RH broj se povećavao zahvaljujući snažnom rastu privrede (velike tvornice "Đuro Đaković", "Jasinje", "Slavonija" ind.drva...i sl.)

Podaci 1991.: 57 796 stanovnika, a 2001.: 64 612 stanovnika (od toga 33 727 žena i 30 885 muškaraca),to se smatra malim porastom broja stanovnika osobito ako se uzme u obzir veliki broj prognanika iz Bosanske Posavine za vrijeme rata, te sada,prema procjenama, grad sa širom prigradskom zonom doseže maksimalno 80-ak tisuća stanovnika (2005 god.) Gradu Brodu gravitira i šire područje županije s oko 100 000 stanovnika. Taj ubrzani trend zahvaljujemo ponajprije snažnom razvoju (poglavito do 1990.),te priljevu bosanskih Hrvata u ratnim i poratnim razdobljima. U razdoblju od 1992. godine, koje se poklapa s početkom ratnih zbivanja na prostoru grada, do 2001. godine, kad je izvršen posljednji popis stanovništva, primjećuje se zabrinjavajuće opadanje prirodnog priraštaja. Broj živorođenih je dakle u značajnom padu, dok je broj umrlih manje-više konstantan. Razlozi ovoj pojavi mogu biti različiti i mogu se generalno vezati uz mijenjanje stila života, modernizaciju i slično, ali činjenično je da ova pojava ima negativne posljedice na brojne društvene elemente. Ipak,neka recentna istraživanja, provedena u Hrvatskoj, uz Split, predviđaju visok demografski rast još jedino Slavonskom Brodu.

Nakon lokalnih izbora (2005) za gradonačelnika je izabran Mirko Duspara, dr.med. (HSP), a za zamjenike gradonačelnika Vladimir Jerković, dr. med. (HSLS) i Olivera Maglić, dipl.ing. (HSLS).

Naime,Odlukom Vlade Republike Hrvatske raspušteno je bivše Gradsko Vijeće(također na čelu s dr.Mirkom Dusparom) i postavljen je povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Slavonski Brod Gabrijel Sentić. Izvanredni izbori za gradsko poglavarstvo i izbor Gradonačelnika održani su u ožujku 2007. Na tim izvanrednim izborima ponovno pobijedila je koalicija HSP-HSLS-HSS na čelu s Mirkom Dusparom.

Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime "Brod" koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog.

Na sjeveroistoćnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevaćke kulture iz ranoga kamenog doba. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.

Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom s žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje "kulta lubanje" i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje.

Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz rimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu Marsonia. Do danas nije utvrđeno da li je Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište, ili i čitava naseobina.

Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu Notitia dignitatum zapisana je kao Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia.

S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači Ptolemejeve Geografije u 16. stoljeću. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je Abraham Ortelius, koji je u svom atlasu "Theatrum orbis terrarum" (Antwerpen 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i ilirskih naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod.

Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio M. P. Katančić. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti.

Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u 6. stoljeću nove ere. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1224. godine. Kroz kasni Srednji vijek i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrđenja na granici Austrije sa Turskim carstvom. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. stoljeća kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane Austrije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše Franjevci pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. U 20. stoljeću Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka 20.-e godine prošlog stoljeća se nazivaju "zlatnim dobom Broda". Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije grad mijenja ime iz Brod na Savi u Slavonski Brod. za vrijeme Drugog svjetskog rata grad je teško stradao, a ista ga je sudbina zadesila za vrijeme rata u Hrvatskoj kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane JNA, a kasnije bosanskosrpskih snaga. Grad se postupno oporavlja i obnavlja te nastoji povezati gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske, a i radi se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika.

Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje Središnju Europu sa Malom Azijom. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.

Slavonski Brod ima dosta razvijenu industriju, iako ona zbog rata i dosta lošeg prijelaza s komunizma u kapitalizam, opada zadnjih 10 - 12 godina. No polako se uzdiže na noge, pa tako i brodski div "Đuro Đaković" koji je i dobro znan preko granica Hrvatske po izrazito širokom i kvalitetnom proizvodnom programu. Proizvodne potencijele ove tvrtke nije potrebno posebno objašnjavati ali izdvojimo samo neke: mostovi(Maslenički most...), željeznička vozila , industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, auto dijelovi, borbena vozila i sustavi (tenk Degman) itd. Osim toga, ovo je poduzeće i dio hrvatskog konzorcija CROTRAM, koji je proizveo prvi hrvatski niskopodni tramvaj.

Važna je i poljopriveda i uzgoj voća, a dobro se razvija i prehrambena industrija, upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina, a jedan je od najpoznatijih proizvođača vinarija "Zdjelarević", koja svoje proizvode i izvozi.

Promet je uvijek bila važna stavka brodskog gospodarstva i od rimskih vremena, pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska autocesta Zagreb-Slavonski Brod-Beograd (A3). Brod je i druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji suvremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1 500 000 tona). Prometni značaj grada sve se više raste i s početkom izgradnje nove autoceste na međunarodnom tranzitnom pravcu C5, koji će povezivati srednju Europu i Slavoniju s BiH i obalom Jadranskog mora. Trasa buduće prometnica nalazi se na tek nešto više od 15 km istočno od centra Broda, pa će njenim dovršavanjem kroz koju godinu (2008.), šira prigradska zona postati jedno od največih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu. Zbog izvrsne prometne povezanost, na sjecištu važnih međunarodnih pravaca, ovaj infrastrukturni projekt će se vrlo pozitivno odraziti na daljnji gospodarski razvoj koliko samoga grada, toliko i čitave županije.

Uslužne djelatnosti postaju vrlo važne,napose turizam.U Slavonskom Brodu se nalazi spomenik nulte kategorije "Brodska tvrđa", koja je inače najveći i najvažniji spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje jos mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje.

Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj (što je malo poznato), Trg Ivane Brlić-Mažuranić, također jedan od najljepših u državi, s pogledom na rijeku Savu.

Tu se nalazi i kuća Ivane Brlić-Mažuranić, svjetski proslavljene spisateljice za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tijekom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju,a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su galerije, knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično mjesto za dobar provod.

U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz tu rijeku u državi, popularni brodski "Kej".

Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod živi zajedno sa svojom rijekom.

• Josip Abramović, advokat i predsjednik Židovske općine Slavonski Brod.
• Ivana Brlić-Mažuranić, spisateljica, provela je velik dio života u Slavonskom Brodu.
• Tomo Skalica, prvi Hrvat koji je oplovio Zemlju
• Andrija Torquat Brlić, političar i publicist
• Branko Radičević, poznati pjesnik
• Dragutin Tadijanović, poznati pjesnik
• Mia Čorak Slavenska, primabalerina svjetskoga glasa (HNK, Metropolitan, Scala itd.)
• Vladimir Becić, poznati hrv. slikar
• Andrija Štampar, međunarodno priznati zdravstveni djelatnik
• Matija Mesić, prvi rektor zagrebačkoga sveučilišta, povjesničar
• Vjekoslav Klaić, jedan od najpoznatijih povjesničara
• Davorin Bazjanac(www.beravci.hr/beravci/davorin_bazjanac.htm), međunarodno priznati pionir strojarstva
• Josip Stadler, prvi sarajevski nadbiskup
• Hugo Badalić, poznati pjesnik
• Tomo Skalica, prvi Hrvat koji je oplovio svijet (prije Ive Visina!)
• Mijo pl. Filipović, utemeljitelj Zagrebačkog Zoološkog vrta
• Branko Ružić, jedan od prvaka hrv. suvremene umjetnosti
• Đurđa Vilagoš, poznata hrvatska slikarica
• Zvonimir Toldi, poznati hrvatski etnolog
• Silvije Tomašević, novinar
• Grupa The Animatori, jedan od najpoznatijih rock sastava u SFRJ
• Đuro Đaković,istaknuti član KP-a
• Zdravko Tomac, političar
• Ivica Račan, političar
• Krunoslav Kern, slikar
• Zdravko Ćosić, slikar
• Josip Majić (www.sbonline.net/josko/)
• Predrag Goll, slikar
• Zdenko Runjić, skladatelj
• Vilim Buk, tiskar, izdavač, društveni djelatnik (www.sbonline.net/buk/)
• Antun Milović, političar
• Kosta Mušicki, brigadni general Srpskog dobrovoljačkog korpusa i Jugoslovenske vojske u otadžbini
• Venio Losert, sportaš
• Branka Kijuk, brodska pjesnikinja
• Milan Čop, poznati nogometaš Crvene Zvezde
• Luka Svilar, poznati hrvatski kineziolog
• Ivica Olić, poznati nogometaš (Ivica Ivan Olić)
• Anto Ćavar, poznati odbojkaški trener,dužnoosnik i dobitnik nagrade Franjo Bučar
• Veldin Karić, nogometaš
• Ilija Lončarević, hrvatski nogometni trener

Tvrđava Brod, spomenik nulte kategorije

U Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija u vremenu 1715-1780.godine gradi veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi.

Po svojim dimenzijama, ova utvrda spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Europi), pa je usporediva i s Dioklecijanovom palačom, čiji je sjeverni pandan. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari.Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom. Za potrebe velikog tvrđavskog kompleksa predviđenog za smještaj 4000 vojnika i 150 topova posječene su bogate šume u širokoj okolini grada. Neposredna blizina ovog fortifikacijskog objekta čiji je erar obuhvaćao površinu od 141 jutra i 586 hvati, sve do kraja 19.stoljeća utjecala je na razvoj samog naselja (drvena arhitektura, širenje naselja na istok) čija je urbana osnova formirana još u tursko doba.Godine 1860. tvrđava je ukinuta kao vojnički beznačajna, ali tek početkom 20.stoljeća dopuštena je gradnja u užem esplanadnom prostoru. Jedinstveni i monumentalni primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18.stoljeća u Slavoniji - tvrđava Brod - proglašena je spomenikom kulture. Postupna obnova postojecih, dijelom danas razgradjenih prostora i pojedinacnih gradjevina velike barokne Tvrđave Brod u njezinim izvornim opkopima ispunjenim vodom, projekt je jedinstvenog budućeg središta grada Slavonskog Broda.Unutar zidina tvrđave već se nalazi Galerija Ružić, čiji se stalni postav sastoji iz mnoštva reprezentativnih radova hrvatske suvremene umjetnosti, a česte su i gostujuće izložbe. Brodski "festung" još udomljuje i Klasičnu Gimnaziju, kao i Gradsko poglavarstvo.U budučnosti je u planu, kako bude tekla obnova, i uređenje "Muzeja Granice", koji bi posjetiteljima trebao prenositi ugođaj posavskih krajeva iz razdoblja protuturskih ratova. Uz ove, predviđeno je i niz drugih kulturnih i društvenih sadržaja unutar jezgre tvrđe.

Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva, spomenik prve kategorije

Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu negu su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoći i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj. Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezantivnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske.

Danas u Slavonskom Brodu postoji Strojarski fakultet, Visoka učiteljska škola, osam srednjih škola, deset osnovnih škola i jedna osnovna glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji 7 dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica. Premda je stopa nepismenih niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, ona je svejednako zabrinjavajući čimbenik koji je u suprotnosti s civilizacijskim napretkom, tendencijama u razvoju obrazovnog sustava u Republici, koji se međuostalim očituje u uvođenju obveznog i besplatnog osnovnoškolskog obrazovanja. Najveći je broj nepismenih u starijim dobnim skupinama što se može povezati s drugačijim uvijetima života i obrazovanja u ranijim vremenima.

S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali se i taj trend u zadnje vrijeme počinje mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuče naobrazbe pojedinaca. U izravnoj vezi s ovom problematikom je i planirano proširivanje mogućnosti visokoškolske naobrazbe na području samoga grada Slavonskog Broda. Već par godina postoje vrlo ozbiljni planovi oko pokretanja nekih novih studija u gradu, koji su se odužili usljed nedostatka financijskih sredstava, ali je njihova realizacija u bližoj budućnosti ipak sve izglednija. S obzirom da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stječe doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija.

Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu

• OŠ Ivana Gorana Kovačića Slavonski Brod [1]
• OŠ Antuna Mihanovića Slavonski Brod
• OŠ Huge Badalića Slavonski Brod
• OŠ Đure Pilara Slavonski Brod
• OŠ Blaža Tadijanovića Slavonski Brod
• OŠ Bogoslava Šuleka Slavonski Brod
• OŠ Vladimira Nazora Slavonski Brod
• OŠ Ivane Brlić Mažuranić Slavonski Brod
• OŠ Milana Amruša Slavonski Brod
• OŠ Ivana Zajca (osn.glazbena škola) Slavonski Brod
• OŠ 11. Osnovna škola Slavonski Brod
• OŠ I.B. Mažuranić- Područni razredni odjel u Brodskom Varošu
• OŠ Bogoslav Šulek- Područni razredni odjel u Vranovcima

Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:

• Gimnazija "Matija Mesić" Slavonski Brod
• Klasična gimnazija i kolegij fra. Marijana Lanosovića Slavonski Brod
• Tehnička škola Slavonski Brod Arhivirano 2007-09-22 na Wayback Machine-u
• Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
• Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod
• Srednja medicinska škola Slavonski Brod
• Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod
• Obrtnička škola Slavonski Brod

Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:

• Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek
  • Strojarski fakultet
  • Visoka učiteljska škola

Studentski smještaj

• Studentski centar u Slavonskom Brodu

Kazališta

• Dječje Kazalište Ivana Brlić Mazuranić Arhivirano 2006-01-31 na Wayback Machine-u
• Kazališno koncertna dvorana "Ivana Brlić Mažuranić" Slavonski Brod

Kina

• Hrvatski dom
• Kino "Brod"

Knjižnice

• Gradska knjižnica Slavonski Brod
• Knjižnica franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu

Muzeji

• Muzej brodskog Posavlja
• Kuća Ivane Brlić-Mažuranić

Galerije

• Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda
  • Galerija "Ružić i suvremenici"
• Atelier - Unikat
• Atelier - Aurel
• Galerija i antikvarijat Balen
• Galerija Kutuzović
• Likovni salon «Vladimir Becić»

Manifestacije "Brodsko kolo", smotra folklora Brodsko-posavske županije

• Organizator: Folklorni ansambl Broda

"Brodsko glazbeno ljeto"

• Organizator: Kazališno-koncertna dvorana "I.B-Mažuranić"

Likovna kolonija "Sava"

• Organizator: Galerija umjetnina grada Broda

U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić

• Organizator: Grad Slav.Brod i KKD "I.B-Mažuranić"
• U Svijetu Bajki Ivane brlic Mazuranic Arhivirano 2012-02-08 na Wayback Machine-u

Novine

• Posavska Hrvatska

Radio

• Radio Brod 101.3 FM
• Radio Slavonija 88.6 FM

TV postaje

• SBTV 64UHF
• HTV, dopisništvo

Internet

• Slavonski Brod online
• Media-Via, e-zine za umjetnost, kulturu i medije Arhivirano 2007-10-11 na Wayback Machine-u

Najpopularniji sportovi su nogomet i košarka.

Brođani su dali zavidne rezultate u tim sportovima kao i u mnogim drugima, poglavito boks, tenis, karate, rukomet...

• NK Marsonia, navijači: "Legija"
• KK Slavonski Brod
• Boksački klub Posavina Kuna
• TK Brod
• Karate klub Slavonski Brod Arhivirano 2005-12-18 na Wayback Machine-u
• Malonogometni klub Argus Arhivirano 2006-04-03 na Wayback Machine-u
• Taekwondo klub Brod Arhivirano 2006-01-16 na Wayback Machine-u
• Šahovski klub Oriovac
• NK Amater
• MV Croatia
• NK Budainka
• NK Željeznicar
• KKK Marsonia
• KK Svjetlost Brod

• MZU, mreža zajednica učenja, Slavonski Brod Arhivirano 2006-01-18 na Wayback Machine-u
• Beuz Slavonski Brod Arhivirano 2008-06-25 na Wayback Machine-u
• PUŽ - pokret urbanog življenja Arhivirano 2006-02-21 na Wayback Machine-u
• Bumn(udruga mladih i najmlađih) Arhivirano 2006-02-03 na Wayback Machine-u
• Heron Marsonica Rally Team (obožavatelji "spačeka") Arhivirano 2006-01-04 na Wayback Machine-u
• FAB - Folklorni ansmabl Broda
• Matica Hrvatska Slavonski Brod Arhivirano 2006-01-31 na Wayback Machine-u
• Paintball i Airsoft klub Marsonia Arhivirano 2006-02-13 na Wayback Machine-u
• Zavičajni klub Brođani - Berlin^{[mrtav link]}
• Grupa za ljudska ženska prava Arhivirano 2005-12-19 na Wayback Machine-u
• Udruga korisnika wireless komunikacija (SBWIFI) Arhivirano 2006-02-08 na Wayback Machine-u
• sbrocknet(gradska rock scena) Arhivirano 2006-09-02 na Wayback Machine-u
• Paintball klub Brod)^{[mrtav link]}

Slavonski Brod na Wikimedijinoj ostavi

• Službena stranica grada Slavonskog Broda
• Vodič kroz Slavonski Brod
• Slavonski Brod INFO Arhivirano 2006-08-10 na Wayback Machine-u
• Turistička zajednica Slavonskog Broda
• Slavonski Brod Plus
• Brod Portal
• Rimska vojnička diploma iz Broda
• Foto vodič kroz Slavonski Brod
• Web adresar Slavonskog Broda
• FestungBrod Arhivirano 2008-04-21 na Wayback Machine-u
• Slavonski Brod = Cravatten Statt Arhivirano 2007-10-20 na Wayback Machine-u

1. ↑ Hafizović, Fazileta (2016). Požeški sandžak i osmanska Slavonija. Zagreb i Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. str. 79, 165. ISBN 978-953-6659-95-1.